Drugim riječima, srpski, hrvatski i bošnjački političari, ako žele istinsko pomirenje, trebalo bi da zajedno obiđu sva stratišta širom BiH i poklone se žrtvama, bez obzira na njihovu nacionalnost.
Da li je realno očekivati da srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sa vrhom Republike Srpske ode 11. jula u Srebrenicu, a da lider najveće bošnjačke stranke – SDA, Bakir Izetbegović, zajedno sa vrhom Federacije BiH, dođu da se poklone srpskim žrtvama u Bratuncu?
Ili, da li se može očekivati da lider HDZ Dragan Čović ode da se pokloni žrtvama u Ahmićima kod Viteza, gdje je u aprilu 1993. godine ubijeno 116 civila bošnjačke nacionalnosti od strane HVO.
Ivanićev poziv
Ovako nešto se čini gotovo kao nemoguća misija ako se uzme u obzir da je za ovaj zločin na 25 godina zatvora osuđen Dario Kordić, kojeg je po puštanju iz zatvora prvi dočekao upravo Čović.
Analitičari su za sada skeptični. Podsjećaju da je ovakvih prijedloga bilo i ranije, ali da nikada nisu zaživjeli u praksi.
Podsjetimo da je počasni predsjednik PDP Mladen Ivanić u vrijeme dok je bio član Predsjedništva BiH predložio da se obiđu stratišta sva tri naroda i da im se oda pomen.
Međutim, njegova inicijativa je tada propala jer je bošnjački član Predsjedništva insistirao da se posjete dva mjesta stradanja njegovog naroda i po jedno od ostala dva naroda!
Skeptičan je i načelnik opštine Srebrenica, Mladen Grujičić, koji podsjeća da se početkom jula na području Srebrenice održavaju tri komemoracije – jedna za ubijene Bošnjake, a dvije za ubijene Srbe.
Nikada, kaže on, nijedan bošnjački političar nije došao NI na jednu od te dvije komemoracije, da oda pijatet srpskim žrtvama.
– Podsjetiću da su srpski političari u ranijem periodu išli 11. jula u Potočare da odaju pijatet bošnjačkim žrtvama. Međutm, bošnjački političari nikada nisu smatrali za potrebnim da dođu 7. jula u Bratunac i odaju počast za oko 3.500 ubijenih Srba u Srednjem Podrinju ili 12. jula u selo Zalazje nadomak Srebrenice, gdje se obilježava stradanje srpskih civila i vojnika na Petrovdan 1992. godine – ističe Grujičić.
Politika ucjena
Dodaje da iz tog razloga smatra da je nemoguće da se dese zajedničke komemoracije dokle god bošnjački političari budu insistirali da „nametnu Srbima klasifikaciju zločina u Srebrenici kao genocid“.
– Bošnjački političari su odlučni da to bude uslov za bilo šta što bi bilo zajedničko i što bi bilo u interesu svih. Mislim da dok se ne prestane sa tom praksom i s tim nametanjem neće doći do istinskog pomirenja, niti zajedničkih komemoracija – kategoričan je Grujičić.
Podsjeća da je prije godinu ili dvije predlagao da se formira delegacija sastavljena od srpskih i bošnjačkih političara iz Srebrenice, koja bi obišla sva stratišta u toj opštini. Grujičić kaže da je predlagao da to ne mora nužno biti 11. juli već bilo koji datum kada bi se obišla stratišta i pokazala neka vrsta sloge i zajedničko poštovanje prema žrtvama rata.
– Međutim, bošnjačka strana je to odbila, a kao razlog su naveli: „Eto, vi ne priznajete genocid i mi to ne možemo da prihvatimo“. Dakle, dok god budu Bošnjaci vodili politiku ucjena i nametanja, ništa od zajedničkih komemoracija. Ne samo od njih, već i uopšteno pomaka u nekom pozitivnom smjeru – ističe Grujičić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu