Upozorili su ponovo iz Udruženja povrtara RS na katastrofalno stanje u poljoprivredi, napominjući da su lane otišli u gubitak, a ako se isto dogodi i ove potpuno će propasti. Mada uporno traže zaštitu nadležnih, niko iz institucija, ističu, neće ni da čuje za njihove vapaje.
– Ako mi propadnemo, vidjećemo pošto će onda biti uvozno povrće i koliko će ga plaćati naši građani – zabrinuto kaže predsjednik udruženja Brane Mastalo.
Nakon prošlogodišnje muke s koronom, kada su tone povrća završile na deponiji, povrtare je pogodila višemjesečna suša i visoke temperature. Rezultat su mali prinosi.
– I pored navodnjavanja, postoje kulture koje ne mogu podnijeti temperature preko 32 ili 34 stepena, i one nagorijevaju. A drugo, bilo je takvo stanje da se trebalo navodnjavati svaki treći dan, što mi nismo u mogućnosti. To se sve odrazilo na prinos krompira, luka, kupusa. Povrtari neće imati šta da prodaju – naglašava Mastalo.
Napominje da su nadležnima ukazivali na ove probleme, tražeći od njih pomoć i zaštitu, ali bezuspješno.
– Tražili smo da se proglasi elementarna nepogoda, da se pomogne ljudima i nadoknade štete. Ali, to niko ne sluša. Izgleda da mi nikome nismo intersantni, niko od institucija neće ni da čuje, samo politički prebacuju jedni na druge – govori Mastalo, koji je izgubio svaku nadu da će njihovi apeli uroditi polodom.
I semberski poljorivrednici traže da se zbog suše proglasi elementarna nepogoda, jer je u pitanje dovedena i jesenja setva.
– Poljoprivrednika je sve manje, podsticaji su nikakvi i mi ne možemo biti konkurentni, a država s druge strane neće da nas zaštiti kao ljude s domaćom proizvodnjom. Pozivamo institucije da reaguju. Namjeravamo uputiti i incijativu da se održi sjednica Narodne skupštine RS po pitanju zaštite domaće proizvodnje i stanja u poljoprivredi – najavljuje predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, Savo Bakajlić.
Poljoprivrednici nisu nikada imali skuplju sjetvu kao ove godine, što će se odraziti i na prerađivački sektor na jesen, dok će se katastrofalne posljedice po poljoprivrednike vidjeti početkom iduće godine.
– Prerađivački sektor se odrekao naših proizvoda; njima je jefitnije da uvoze, a institucije ne rade ništa da nas zaštite. Oni potpisuju dozvole za uvoz, ne mi. Nemamo ni robne rezerve koje bi mogle nama poljoprivrednicima da daju neku garanciju za proizvodnju – kaže Bakajlić.
Od teškog i nesplativog posla ljudi polako odustaju, pa je i poljoprivrednika u Semberiji ostalo tek 4.000, od 12.500 gazdinstava koliko ih je bilo registrovano prije šest godina.
– To je pokazatelj kojom silaznom putanjom se krećemo i sada moramo pokušati sačuvati šta imamo – poručuje Bakajlić.
Ova godina je čist minus, priča za Srpskainfo i poljoprivrednik Goran Simić iz Velike Obarske. Sve se skupilo, kaže, i država i nebo su im okrenuli leđa.
– Bavim se povrtarstvom i ratarstvom i ova godina je najteža unazad deceniju. Ovoliko dug period bez kiše i sa temperaturama iznad 40 stepeni sigurno dovodi do stanja elementarne nepogode – govori Simić.
Pored nekontrolisanog uvoza, na proljeće ih je pritislo i poskupljenje repromaterijala za 30 do 50 odsto.
– Za jesenju sjetvu opet je poskupilo đubrivo. I nisu to mala poskupljenja od dvije, tri marke. Đubrivo je koštalo 80 KM, sada je 120 KM i kažu da će biti još više. U problemu smo i zbog ogromnog uvoza; povrće smo davali u bescijenje, od paprike, paradajza, lubenice. Uvoz lubenice, na primjer, veći je za 72 odsto nego lane i prodaje se za 15 feninga, dok nas proizvodnja košta 20 feninga – pojasnio je Simić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu