U četvrtak, lideri EU će se sastati sa svojim kolegama iz šest zemalja Zapadnog Balkana – Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Makedonijom, Crnom Gorom i Srbijom – u Sofiji. Na prvom takvom samitu od 2003. godine, EU će ponovo istaći da su njena vrata ostati otvorena za region, a lideri na Balkanu će se obavezati da preduzmu potrebne reforme da postanu članovi jednog dana – piše “Politiko”, prenosi Blic.rs.
Obnovljeno interesovanje EU za jugoistok kontinenta je podstaknuto delom zbog straha od uloge Moskve, ali se evropski lideri sve više plaše rastućeg uticaja Turske na Zapadnom Balkanu, naročito otkako je vlast u Turskoj postala mnogo autoritarnija, ocjenjuje ovaj uticajni onlajn magazin.
Govoreći pred Evropskim parlamentom prošlog mjeseca, francuski predsjednik Emanuel Makron je stavio Ankaru i Moskvu u isti koš, rekavši da ne želi da se Balkan “okrene prema Turskoj ili Rusiji”.
Tursko ekonomsko prisustvo nije ono što najviše brine EU, već je to strah da bi Turska mogla da dobije politički uticaj u regionu i to na račun Brisela.
– Ankarin politički domašaj ima mračne strane koje se ogledaju u tome da Redžep Tajip Erdogan i njegovi ministri vrše pritisak na zapadnobalkanske države da preduzmu mjere protiv pristalica Fetulaha Gulena, koga Turska optužuje da stoji iza neuspjelog puča od prijedvije godine. Plan Erdogana da održi miting u bosanskoj prestonici Sarajevu 20. maja pred turske predsjedničke i parlamentarne izbore u junu takođe pokazuje stepen njegovog uticaja u regionu. Zapadnoevropske zemlje zabranile su slične skupove prije turskog ustavnog referenduma prošle godine – izvještava “Politiko”.
“Srpsko iznenađenje”
Bliske kulturne, istorijske i vherske veze čini Tursku prirodnim partnerom za zemlje Zapadnog Balkana sa značajnim muslimanskim stanovništvom, kao što su Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo.
– Ono što je više iznenađujuće jeste rast trgovinskih i političkih odnosa sa Srbijom, gdje je anti-tursko osjećanje nekada bilo rasprostranjeno – ocjenjuje “Politiko” i dodaje:
. Vožnja duž glavnog autoputa Srbije, djela arterije koja povezuje Tursku sa Zapadnom Evropom, ilustruje promjenu: Posljednjih godina, bilbordi na turskom jeziku reklamiraju hotele i restorane za vozače kamiona. Znakovi koji ukazuju na najbližu džamiju često su obilježeni turskom riječi “Mescit”, a ne srpskom znači džamija. Ekonomski interesi ubedili su obe zemlje da sa strane ostave stara neprijateljstva. Obim trgovine Srbije sa Turskom prošle godine dostigao je skoro milijardu evra, navodi Privredna komora Srbije. Samo dvije godine ranije, broj je iznosio 745 miliona evra”.
Magazin podsjeća i na skorašnji susret predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Erdogana u Ankari, kako bi razgovarali o infrastrukturnim projektima i drugim pitanjima, i podsjeća na Vučićeve riječi da je Turska “sila na Balkanu”.
Takođe, kako analizira magazin, turske investicije i trgovina su preplavile region.
Opasnosti od rasplamsavanja novih sukoba
Neki analitičari strahuju da Erdoganov agresivni pristup mogao da poveća tenzije između etničkih grupa u regionu.
Taktike turskog predsjednika kao što su preispitivanje sporazuma o granicama, imaju za cilj da privuku ultranacionaliste, na čije glasove se Erdogan oslanja. To je posebno opasno u regionu koji i dalje liječi rane od ratova 1990-ih koji su rasturili Jugoslaviju.
– Te (taktike) mogu biti namjenjene za domaću upotrebu, ali takav način govora ima posljedice – rekla je Vesela Černeva, koja vodi kancelariju Evropskog savjeta za spoljne poslove u Sofiji.
Pritiskivanje nacionalističkih i vjerskih dugmadi “ima mnogo ozbiljnije posledice na Balkanu nego na drugim mjestima”, dodala je ona.
Ona smatra da je plan Erdogana da održi predizborni skup na Balkanu posebno zabrinjavajući.
Suha Umar, bivši turski ambasador u Beogradu, dijeli njenu brigu i kaže da bi takav miting bio “visoko rizičan”.
Većina analitičara tvrdi da bi u svakom slučaju bilo uzaludno da EU pokuša da smanji prisustvo Turske, s obzirom na dugogodišnje istorijske veze sa Balkanom.
– EU mora da se prilagodi ovoj stvarnosti da uticaj Turske nije nešto što može spriječiti. Perspektiva mora biti sljedeća: Mi priznajemo uticaj Turske, pa moramo da smislimo kako možemo zajedno da radimo na zajedničkim ciljevima? – rekao je Ulgen.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu