Prije samo nekoliko godina, rad trgovina nedjeljom i praznikom u Srpskoj bio je izuzetak, a sada je to postalo gotovo pravilo.
Svjedočili smo da su i ove vaskršnje i prvomajske praznike zaposleni u mnogim prodavnicama proveli radno, kako bi uslužili sve sugrađane koji su do zadnjeg trena kupovali namirnice i pripremali se za višednevni odmor.
Dnevnica uvećana ili ne?!
Ovaj trend je doprinio tome da žene, koje čine čak 70 odsto zaposlenih u ovoj branši, praznike provode na radnom mjestu umjesto sa svojom porodicom, i to za platu manju od prosječne.
Dopis Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih delatnosti, koji su u aprilu uputili resornim ministarstvima, Inspektoratu, Savezu opština i gradova, trgovačkim centrima i udruženjima poslodavaca, da bude otvoren minimum trgovina kako bi se zaposlenima omogućilo dostojanstveno praznovanje i odmor, nije imao naročitog efekta.
– Praznici su protekli radno, a ne u obilježavanju 1. maja. Trgovine su radile u svakom gradu; odlukama načelnika i gradonačelnika dozvoljen je bio rad do 12 ili 14 časova, što je žalosno. Ne možemo da shvatimo da je tolika potreba da se radi za taj praznik – ocjenjuje predsjednik granskog sindikata Goran Savanović.
Sindikat sada očekuje, kaže on, povratni izveštaj inspekcije o tome koliko je firmi radilo za praznike, da li su svi radnici plaćeni i kako su plaćeni za rad u dane praznika. Zaposleni koji rade na praznik imaju, naime, pravo na dnevnicu uvećanu za 40 odsto, a po sindikalcima, ni to nije dovoljno. I konačno, sumnja je koliko se uopšte i ovo pravo poštuje, te koliko radnika stvarno dobije uvećanu platu.
– Ne možemo biti zadovoljni sa poštovanjem Zakona o praznicima. Sve je izvitopereno. Vrijeme je da se zapitamo treba li nam uopšte Zakon o praznicima, hoćemo li obilježavati ove praznike ili nećemo – pita Savanović.
Ovim zakonom propisano je da u dane republičkih praznika ne rade republički i opštinski organi, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti. Načelnici i gradonačelnici mogu odrediti koja su preduzeća i ustanove sa područja opštine dužne da rade tih dana i u kom obimu, radi zadovoljenja neophodnih potreba građana.
Ljubiša Ćosić predlaže i pauzu
Upravo taj dio treba mijenjati, smatraju u Sindikatu građevinarstva i komunalnih usluga RS, koji takođe svjedoče kršenju prava radnika iz ovih sektora. Bilo je slučajeva da su građevinci, nažalost, radili i za 1. i 2. maj, a kako su to primjetili Banjalučani, čak i na gradilištu nedaleko od parka “Mladen Stojanović” u kojem je u ponedjeljak Savez sindikata održao prvomajski protest.
– Zakon jasno kaže da je 1. i 2. maj državni praznik, međutim problem je što lokalne zajednice mogu da odrede radno vrijeme i za državne praznike. Opštinama je data ta mogućnost, a vi znate da kada se ostavi neka mogućnost, da se ona i dobro iskoristi. Zato to treba mijenjati. Državni praznik je za sve; zna se u kojim se jedino oblastima ne smije prekidati proces rada – ističe Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i komunalnih djelatnosti RS.
Ni opštine nemaju jedinstven stav. Tako je u nekim lokalnim zajednicama bio dozvoljen rad trgovinama za praznike, a u drugim ne, ocjenjuju iz Saveza opština i gradova RS. Oni lopticu prebacuju na inspekciju i veće kontrole rada.
– Šaroliko je stanje. Značajan broj opština donio je odluku da u dane praznika trgovine ne rade. Na primjer, sve opštine u Istočnom Sarajevu su donijele odluku o neradnim danima za Praznik rada. Primjetio sam da se 1. maj poštovao, ali vidim da su juče neke trgovine radile i definitivno će tu inspekcija morati da izađe na teren i sankcioniše ili vlasnike ili one koji upravljaju tim objektom. Inspekcija mora biti prisutnija na terenu – poručuje predsjednik Saveza Ljubiša Ćosić.
On precizira da Savez ne može izdati instrukciju o radnom vremenu koju bi poštovale sve opštine, jer su te odluke na načelnicima, ali ima prijedlog.
– U više navrata smo preporučivali da se razluče modeli ili potpunog nerada trgovinskih i ostalih objekata nedeljom ili bar skraćenog rada. Moj lični stav je da treba praviti kombinaciju između dvokratnog i skraćenog radnog vremena. Dvokratnog kada su u pitanju ugostiteljski objekti, da rade nedjeljom od 11 do 14, da se onda napravi pauza, pa od 18 časova opet počne s radom, da se dozvoli tim radnicima da provedu bar doručak i ručak sa svojom porodicom. Previše se priča o onima koji rade u trgovinama, a ne o onima u ugostiteljskim objektima. Ako nedjelju napravimo neradnom, mislim da se gubi značajan tržišni potencijal, tako da je skraćeno radno vrijeme, po meni, idealna varijanta – zaključuje Ćosić.
Prošli kao bos po trnju
I za vaskršnje praznike radnici u trgovinama su prošli kao bos po trnju. Prodavnice su normalno radile na Veliki petak i ponedjeljak, a u nekim mjestima čak i na Vaskrs u prijepodnevnoj smjeni.
– Ovo je tolika žalost za narod; ništa živo se više ne poštuje, ni duhovne vrijednosti, religijske, kulturološke, ni zakon, samo im je novac pred očima. Nažalost, nikakvih pozitivnih reakcija nije bilo na naše obraćanje poslodavcima i opštinama, koje mogu na svojoj teritoriji regulisati rad trgovina i uslužnih radnji – rekao je nedavno Goran Savanović za Srpskainfo.
On pita i gde je savest potrošača u cijeloj priči o borbi za radnička prava.
– Ne mogu da shvatim ni naše građane i tu maniju kupovanja za dane praznika. Čeka se zadnji momenat da se kupi šta treba, trgovine su pune kao šibica. Za Prvi maj su bile gužve pred mesnicom; ne mogu da shvatim da ljudi ne mogu dan ranije da kupe kilogram ćevapa – govori Savanović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu