Posljednjih godina samo Fond zdravstvenog osiguranja RS godišnje za ovu vrstu podrške porodicama izdvaja oko 2,5 miliona KM, a za proteklih deset godina za to je izdvojeno ukupno više od 15 miliona maraka.
Po tome je za državu ovo preraslo u jednu od značajnijih mjera populacione politike. Za mnoge parove u RS, istovremeno, to je jedina šansa da dobiju željeno potomstvo. Oni zbog toga pozdravljaju i odluku da se od ove godine sredstvima Fonda finansira i treći pokušaj vantjelesne oplodnje.
Biološki sat
Većina parova u ovoj situaciji, osim što se zadužuju za neke troškove u vezi sa ovim postupcima, u trci je i sa biološkim satovima. Fondu zdravstvenog osiguranja, koji odobrava zahtjeve za finansiranje, javljaju se uglavnom žene starije od 35 godina, a iz prvog pokušaja u prosjeku zatrudni tek četvrtina njih. Računa se i da je za uspjeh vantjelesne oplodnje neophodno da se pokuša bar tri puta.
Do danas je urađeno 3.378 postupaka vantjelesne oplodnje, a bez embriotransfera ostane otprilike sedam do 10 odsto. Ukupno je do sada rođeno 1.115 beba. Pošto je prosjek godina naših pacijenata 35,9 godina, prema rezultatima koje imamo, nalazimo se u istoj kategoriji s razvijenim zemljama. Broj iznesenih trudnoća je 33 odsto što je zaista veliki uspjeh. Procenat trudnoća je oko 40 odsto i više, ali često se dese spontani pobačaji ili prijevremeni porođaji gdje izgubimo bebe – objašnjava doktorka Sanja Sibinčić, koja rukovodi banjalučkom klinikom „Medico’S“ u kojoj se već duže od deceniju radi postupak vantjelesne oplodnje u RS.
Uslovi
Iz FZO podsjećaju da pravo na vantjelesnu oplodnju mogu da ostvare svi parovi, ako je dokazan sterilitet para ili jednog od njih i ako se nalaze u braku ili vanbračnoj zajednici najmanje dvije godine.
– Fond u cjelosti finansira tri postupka vantjelesne oplodnje ženama do 40 godina starosti, ženama od 41. do navršene 42 godine Fond finansira 50 odsto troškova. Ženama koje su starije od 42 godine, ukoliko rode dijete postupkom vantjelesne oplodnje, Fond u cjelosti refundira troškove. Po tome je RS jedinstvena među zemljama regiona, jer u većini drugih zemalja gornja granica je 42 godine, nakon čega žene ne mogu da ostvare ovo pravo – kažu iz Fonda.
Da je tokom godina rastao ovaj vid podrške, ali i svijest o potrebi za njom, govore i podaci o izdvajanju opština za finansiranje vantjelesne oplodnje. U prošloj godini je, tako, 31 opština u RS ukupno izdvojila 400.951 KM za finansiranje uglavnom trećeg pokušaja vantjelesne oplodnje, dok je u 2011. godini to uradilo svega 13 njih i izdvojilo ukupno 89.300 KM.
Roditelji koji su dobili djecu zahvaljujući ovoj mogućnosti ističu, ipak, da podrška na ovome ne treba da stane. Porodicama bi, kažu, mnogo značilo i kada bi druge institucije izdvajale novac za ovu podršku rađanju, jer su i prateći troškovi u ovim postupcima dosta veliki.
Oko 2.000 prekida trudnoće
Po zvaničnim podacima Instituta za javno zdravstvo RS za posljednjih šest godina, u Srpskoj se svake godine u prosjeku uradi oko 2.000 prekida trudnoće.
Samo u UKC RS godišnje je to oko 390 legalnih abortusa, do navršene desete nedjelje trudnoće i na zahtjev trudnice. U 2010. godini to je bilo oko 16,2 odsto u odnosu na broj porođaja, dok je do ove godine taj procenat pao na 8,3 odsto.
Kako ističu iz UKC, najčešći razlog za prekid trudnoće je to što trudnica ne želi više da rađa.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu