Na ovom području Arktika nalazi se, naime, najstariji i najgušći led u tom regionu koji je, sve dosad, odolijevao efektima klimatskih promijena.
INCONVENIENT: HUGE expansion in #Greenland ice sheet, despite record and rising CO2 emissions & climate models to the contrary. Yet, the mainstream media and “97%” of climate ‘scientists’ remain silent, in resolute “denial”! https://t.co/Xp49tqurob via @JWSpry #ClimateChange 🇬🇱
JWSpry 🇦🇶 (@JWSpry) August 23, 2018
Dok pucanje morskog leda u ovom dijelu Arktika nije nikada u prošlosti bilo dokumentovano, ove godine se prema izjavama stručnjaka dogodilo čak dva puta zbog toplih vjetrova i veoma visokih temperatura, piše londonski Gardijan.
Prije nego što se sam, bez bilo kakve podrške, hrvatski fotoreporter i putopisac Davor Rostuhar 2016. uputio u osvajanje Južnog pola, koji je i osvojio januara ove godine, u nekoliko navrata je boravio na Grenlandu, gdje je bio svjedok poblema koje na tom području prouzročuju klimatske promjene.
Na krajnjem sjeveru Grenlanda žive posljednji Eskimi koji su lovci, po moru love ribe i kitove iz kajaka. Njihov je život vezan uz more. A topljenje leda razdvaja porodice, utiče na njihova putovanja jer je morski led za njih poput autoputa, ali utiče i na ponašanje životinja. Stoga se događa da polarni medvjedi koji žive uz obalu dolaze u selo i napadaju ljude i djecu jer nemaju više hrane, a i topljenje leda utiče na eroziju obale – naveo je Rostuhar.
Objašnjava da se mijenja i cirkulacija okeana pa dolazi do migracije riba i kitova.
Za morski led kaže da je specifičan. Radi se o morskoj kori koja na Grenlandu zimi bude debljine i više od dva metra, a ljeti se topi.
Ali, prije su zime duže trajale pa se led ne bi otopio i tako su nastajali čvrsti ledeni brijegovi višegodišnjeg leda koji je iznova preživljavao ljeto.
Sada se, međutim, taj led tanji, puca i topi.
– Na Arktiku nije manje leda nego je manje višegodišnjeg leda – kaže Rostuhar.
Vode na sjevernoj obali Grenlanda nalaze se u jednom od najhladnijih dijelova Arktika i pretpostavljalo se da će to područje među posljednjim biti zahvaćeno efektima topljenja. Međutim, nakon neuobičajeno toplog februara i visokih temperatura početkom avgusta, pretpostavke su pale u vodu.
Topljenje leda sada je stvorilo najveći jaz od obale ikada zabilježen.
– Gotovo sav led na sjeveru Grenlanda je razbijen u manje površine i mobilan je – rekla je Rut Motram s Danskog meteorološkog instituta za Guardian.
Drugi stručnjaci na društvenim mrežama fenomen su nazvali “zastrašujućim” jer se led na Arktiku nezaustavljivo i sve brže topi kao rezultat klimatskih promjena.
Količina morskog leda nastavila je da opada početkom ljeta, a stručnjaci vjeruju da će početkom septembra biti najniža u posljednjih 40 godina, otkako i postoje mjerenja.
– Tokom dvije sedmice u avgustu količina leda pala je na oko 65.000 kvadratnih kilometara dnevno, nešto brže od prosjeka u periodu od 1981. do 2010. godine koji je tada bio 57.000 kvadratnih kilometara dnevno – saopštio je Nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu, a NASA je nedavno izjavila da je maksimalna količina morskog leda ove godine ponovno rekordno niska nakon tri uzastopna rekordno niska mjerenja iz 2015., 2016. i 2017, prenosi zagrebački Jutarnji list.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu