Projektom su obuhvaćene trudnice u poslednjem trimestru trudnoće, polaznice škole za trudnice Doma zdravlja “Novi Sad”. Predviđeno je da se održi 25 predavanja trudnicama i njihovim partnerima (300 učesnika) u trajanju od jednog časa, do kraja godine.
Prepoznavanje postporođajne depresije predstavlja prvi korak u borbi sa istom. Put do izlječenja podrazumijeva podršku porodice, bliskih osoba, ali i stručnu pomoć.
Postporođajna depresija je poremećaj raspoloženja koji se javlja nakon poroda, kao posljedica novonastalih okolnosti. Procjenjuje se da pogađa 15 odsto žena.
Može se javiti nakon svake trudnoće, a javlja se i kod očeva (u znatno manjem procentu). Prema intenzitetu, dijeli se na blagi, umjereni i teški poremećaj raspoloženja. Za razliku od postporođajne tuge (baby blues), siptomi traju duže, intenzivniji su i ne prolaze spontano, stoga je stručna podrška neophodna. Postporođajna depresija se najčešće javlja u periodu prve nedjelje do mjesec dana nakon porođaja, ali se može utvrditi i tokom čitave godine, nakon poroda.
Najčešći simptomi su: tuga, plačljivost, nagle promjene raspoloženja, otežana koncentracija, anksioznost, problem sa spavanjem, negativne misli, osjećaj gubitka kontrole, osjećaj krivice, osjećaj zarobljenosti, sumnje i strahovi.
Uzroci PPD su obično kombinovani: hormonalne promjene, fizički, emocionalni, genetski i društveni faktori. Najčešći faktori rizika za nastanak postporođajne depresije su: prenatalna depresija, anksioznost, istorija depresivnih epizoda, skorašnji stresni događaji, nisko samopouzdanje, odsustvo partnerske i socijalne podrške, traumatični porođaj, loš socio-ekonomski status, neželjena trudnoća, piše Blic.
Iako se o njima nerado govori, posljedice postporođajne depresije su značajne i mogu biti fatalne. Prolongiranje i produbljivanje depresivne krize može da uvede u stanje ozbiljne kliničke depresije.
Nedijagnostikovana i neliječena postporođajna depresija može dovesti do postporođajne psihoze.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu