Uz kombajne već uveliko rade i kalkulatori, jer počinju pregovori o otkupnoj cijeni žita.
Bolji rod je kod ratara koji su primijenili kompletnu agrotehniku dok je prinos slabiji na njivama gdje je izostalo đubrivo u propisanim količinama. Darko Sekimić iz Kosijerova kod Laktaša imao je rod od sedam tona po hektaru, što je znatno iznad prosjeka.
– Pamtimo i bolji rod, ovim baš i nisam u potpunosti zadovoljan. Problem je u nedostatku vlage u periodu nalijevanja zrna, što se loše odrazilo na prinose – kazao je Sekimić.
Pet tona po hektaru
Inače, raznim ozimim žitaricama, u Lijevče polju je jesenas zasijano 11.500 hektara. Od toga se 7.200 hektara odnosi na pšenicu.
Žetva hljebnog žita na 1.800 hekatara u opštini Kozarska Dubica je u završnici. Trećina se odnosi na parcele u posjedu preduzeća “Jelena”, a ostali dio su manje površine u posjedu individualnih poljoprivrednika. Prinosi su od četiri tone u brdskom dijelu do šest tona po hektaru u ravničarskom dijelu, blizu Save.
U dubičkim silosima uskladišteno je više od 4.000 tona pšenice, koja je uprkos suši dobrog kvaliteta. Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske, kaže da ovogodišnji rod pšenice varira u zavisnosti od kvaliteta zemljišta i primjenjenih agrotehničkih mjera.
– Gdje je zemljište slabijeg kvaliteta prinosi su tri tone po hektaru, mada je ponegdje to i tri puta više. Kada sumiramo rezultate ove sezone, vjerujem da će prosjek biti oko pet tona po hektaru, što je solidno – kazao je Marinković.
Posljednjih dana najviše pažnje privukle su otkupne cijene koje, još uvijek, nisu usaglasili ratari i mlinari. Pero Dukić iz Rogolja, proizvođač žita i vlasnik mlinske industrije, kaže da za kilogram pšenice može ponuditi 0,60 KM.
– Smatram da je to cijena koja može zadovoljiti. Nije realno insistirati na višim cijenama pšenice – smatra Dukić.
Brojne mjere
Predrag Sladojević, direktor Agencije za agrarna plaćanja RS, podsjeća da je ove godine proizvođačima merkantilne pšenice, po osnovu subvencija, isplaćeno sedam miliona maraka.
Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, rekao je u Gradiški da je Vlada RS ove godine obezbijedila dodatna sredstva, 400 KM po hektaru, što je isplaćeno, plus regresirano dizel gorivo.
Sa 50 odsto finansirali smo i osiguranje. Dakle, imali smo brojne mjere, naglasio je ministar Pašalić.
– Ratari i otkupljivači treba što prije da usaglase otkupnu cijenu pšenice. Vlada Republike Srpske nema poseban mehanizam za određivanje cijene. Naš stav je da cijenu treba definisati u skladu sa cijenama u susjednim zemljama, prvenstveno u Srbiji – izjavio je ministar.
On je takođe rekao da očekuje kompromisno rješenje po kojem će otkupna cijena ovogodišnjeg roda pšenice u Srpskoj biti od 60 do 66 feninga za kilogram, u zavisnosti od njenog kvaliteta. Podsjećamo, na sastanku predstavnika poljoprivrednih proizvođača i mlinara, u Banjaluci, kojem je prisustvovao i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Staša Košarac, postignut je napredak u pogledu otkupne cijene pšenice. Usaglašeno je da bi ona trebala biti od 62 do 66 feninga.
Žito vrednije od evra
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, smatra da su otkupljivači na sastanku ponudili maksimalnu cijenu, dok proizvođači pšenice traže otkupnu cijenu od 65 do 67 feninga za kilogram. Ovaj zahtjev pravdaju poskupljenjem pogonskog goriva i đubriva.
Marinković, međutim, ističe da otkupnu cijenu pšenice nikada nije određivao seljak, već isključivo uvoznici i trgovci. Zato proizvođači imaju najmanje koristi iako najviše rade.
Bojan Mandić iz Laminaca kod Gradiške, koji pripada kategoriji manjih proizvođača žita, zadovoljan je rodom od pet tona po hektaru. Sve količine iskoristiće za potrebe vlastitog domaćinstva, primarno za ishranu stoke.
– Primjetne su, ove sezone, veće površine pod žitom, a u strukturi najviše ima malih proizvođača. Oni su posijali svo zemljište koje su u vlastitom posjedu ili pod zakupom imali na raspolaganju. Razlog tog povećanja je strah od posljedica svjetske ekonomske krize. U takvoj situaciji, najvažnije je imati dovoljno žita u ambarima – smatra Mandić.
I većina drugih sagovornika portala Srpskainfo u Lijevču i Potkozarju kažu da će prvo žitom napuniti vlastite ambare, a samo višak ustupiti otkupljivačima.
Potkozarski domaćini smatraju da im je, u ovakvoj situaciji, preče da rezerve za ne daj bože drže u žitu, nego u evrima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu