Oni koji prate rasprave u skupštinama svjedoci su opšte nekulture, prostakluka, ali i neznanja pojedinih parlamenataraca. Da li zbog neznanja ili nerazumijevanja materije brojni poslanici rasprave češće svode na lične obračune s političkim neistomišljenicima, umjesto da se drže teme koja je na dnevnom redu.
Iz razgovora s poslanicima često se može zaključiti da pojedinci uopšte ne znaju ni da nabroje tačke dnevnog reda, niti šta imaju u skupštinskim materijalima, pa novinare za neku informaciju radije upućuju na šefove poslaničkih klubova.
Ruku na srce, ima i onih koji se dobro pripreme za neku tačku dnevnog reda, ali ne mogu da dođu na red i kažu šta misle ili ako kažu, to ostane potpuno neprimjećeno u moru beskrajnih rasprava.
S druge strane, ima i onih koji prespavaju cijelu sjednicu, ili pak onih koji bi da nešto kažu po svaku cijenu, iako bi bilo bolje da su prećutali.
Met(eo)rologija
Najbolji primjer za to je posljednja sjednica Narodne skupštine Republike Srpske kada se pred poslanicima našao Zakon o metrologiji, kojim se uređuje sistem zakonske metrologije u Republici Srpskoj.
Naizgled lagan zadatak za pojedine poslanike se pretvorio u transfer blama, jer su umjesto o metrologiji raspravu odveli u sasvim krivom smjeru i počeli pričati o meteorologiji, odnosno o unapređenju i zaštiti poljoprivredne proizvodnje, zaštiti od poplava, požara i ostalih elementarnih nepogoda.
Ovaj zakon je bitan i značajan prije svega za poljoprivrednu proizvodnju, obzirom da od vremenskih uslova ova grana privrede u mnogome zavisi – naveo je poslanik SDS Tomica Stojanović.
Raspravi se pridružio i njegov partijski kolega Miladin Stanić, koji je istakao da se “zahvaljujući unapređenju meteoroloških predviđanja i prognoza dešava da velike države svijeta iseljavaju stanovništvo na dva, tri, pet dana, provode mjere protiv vjetrova, ciklona, poplava, padavina…”
Glasanje
Skeptici će reći, pa šta ako je čovjek pobrkao teme. Možda obični građanin kada čuje metrologija takođe pomisli na vremenske prilike, i ne vidi razliku između metrologije i meteorologije. I to mu niko ne može zamjeriti.
Međutim, kada je u pitanju narodni poslanik, tako nešto se ne smije dešavati. Jer, kako će dići ruku i glasati za nešto, a nema pojma ni za šta glasa?!
I nisu ova dva poslanika jedini koji su promašili temu rasprave. Takvih primjera je proteklih godina bilo mnogo.
Politikolog Vlado Simović kaže za Srpskainfo da se dio poslanika u NSRS zaista temeljno pripremi za sjednice. Neki to čine sami, a neki uz pomoć timova koji rade unutar partija na edukaciji i pripremama svojih izabranih predstavnika.
Ima i onih, kako ističe Simović, kojima u pripremi pomažu marketinške agencije, koje imaju specijaliste za određene teme iz oblasti prava, ekonomije i slično.
– Zaista je vidljivo da su poslanici daleko ozbiljniji nego što smo to imali priliku da vidimo u prethodnim periodima. Međutim, ova konstatacija se odnosi na manjinu – napominje Simović.
Mašinerija
Dodaje da većina poslanika u NSRS ili se nedovoljno pripremi ili uopšte ne učestvuje u samim sjednicama, već više služe kao mašinerija za glasanje, a ne kao predstavnici koji bi trebali da uzmu aktivniju ulogu u samim raspravama i kreiranju određenih politika koje proizlaze iz parlamenta.
Simović kaže da to nije samo slučaj u parlamentu Srpske, već i drugim skupštinama kako u BiH, tako i regiona.
– Vidimo da je to prosto praksa ogromnog dijela onih hibridnih novih demokratija koje su tek u fazi razvoja svog parlamentarizma i parlamentarne kulture. Nije ništa bolje ni u Hrvatskoj, Srbiji ili Federaciji BiH, tako da bi mogli s pravom da konstatujemo da Srpska ni po čemu nije niti pozitivan niti negativan izuzetak, već se prosto uklapa u matricu svih tranzicijskih zemalja regiona – zaključuje Simović.
Navodi da građani nisu svjesni da je parlamentarizam jako bitan, jer su parlamenti tijela koja predstavljaju suvereni narod.
– Oni bi trebali da budu ono najbolje što se može ponuditi narodu u političkom spektru. Parlamentarizam je osnova za funkcionisanje cjelokupnog sistema vlasti. On se nalazi u suštini, odnosno osnovi svake ozbiljne demokratije – ističe Simović.
Obrazovanje
Da bi ozbiljno funkcionisao jedan parlamentarni sistem, Simović napominje da se mora imati razvijena parlamentarna kultura. U tom kontekstu, ističe on, jako je bitno da se kroz sistem visokog obrazovanja, te kroz sistem edukacije građana, radi proces razvijanja političke pismenosti.
– Samo na taj način je moguće dovesti građane, ali i političare u nivo više participativne svijesti, koja može da kreira jedan ozbiljan parlamentarizam kakav postoji u razvijenim zapadnim zemljama – kaže Simović.
Politički analitičar Nebojša Tojagić takođe zaključuje da se poslanici vrlo slabo, a neki nikako ne pripremaju za sjednice. Ne samo što se poslanici ne pripremaju za sjednicu već, po njegovom mišljenju, ne znaju ni o čemu se raspravlja, što ih naravno ne sprečava da daju svoje mišljenje i potpuno promaše temu.
– Očiti primjer za to je Zakon o metrologiji kada su poslanici SDS ušli u raspravu i ne znajući o kojoj oblasti zapravo raspravljaju i na šta se tačno odnosi zakon za koji bi trebali da glasaju – ističe Tojagić.
Dodaje da nisu svi poslanici nepripremljeni, jer ima i onih koji prate rad skupštine i pripremaju se za sjednice tako što pročitaju skupštinski materijal i informišu se o temama koje su na dnevnom redu.
– Nažalost, takvi poslanici su u manjini. Može se na prste jedne ruke nabrojati broj poslanika čija izlaganja imaju i glavu i rep – ističe Tojagić.
Zaključuje da se slični primjeri mogu naći i u drugim skupštinama, a kao primjer navodi Srbiju, gdje se se rasprave svode na diskreditaciju druge političke opcije, lične uvrede i slično, umjesto na temu koja je na dnevnom redu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu