Na to upozoravaju sagovornici Srpskianfo, koji naglašavaju da je jesen, inače, period koji podrazumijeva dodatne izdatke koji su, međutim, ove godine daleko skuplji nego ranijih.
Unazad godinu dana, udžbenici i školski pribor su poskupjeli za najmanje 30 odsto, metar cjepanica za oko 50 odsto, a tona peleta i više od toga. S obzirom na porast cijena povrća, domaćice koje odluče da prave zimnicu ove godine će za istu količinu povrća morati da izdvoje više novca nego ranije, ili će smanjiti kupovinu, pa će i u ostavama imati manje ajvara, salata, sokova…
Rast inflacije
Kad se na ove jesenje izdatke dodaju cijene osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda, koje su takođe drastično otišle gore, jasno je da će mnogi morati dodatno da stegnu kaiš kako bi podmirili najosnovnije troškove koji prate ovo doba godine.
Već mjesecima se suočavamo s porastom inflacije, koja je u julu dostigla rekordan nivo – 15,4 odsto. Za godinu dana, gorivo je u prosjeku poskupjelo za 53,7, a hrana za 24,7 odsto, od čega najviše ulje, za 66 odsto, te hljeb i žitarice za skoro 29 odsto, podaci su Zavoda za statistiku RS. U junu ove godine godišnja inflacija je iznosila 14,3 odsto, u maju 13,2 odsto, a u aprilu 11,7 odsto…
Vreća brašna od 25 kilograma u Srpskoj trenutno košta do 33 KM, vekna hljeba premašila je dvije, a litar ulja i dalje je preko pet KM.
Kilogram telećeg buta dogurao je i do 31, a plećke 28 KM, dok se junetina bez kosti prodaje po 22, a pileći file ide i do 14 KM.
Kad krene kupovina skuplje pšenice iz Mađarske, mlinari ne isključuju novo poskupljenje brašna, dok ratari upozoravaju da će, s obzirom na posljedice suše koja je desetkovala ovogodišnji rod, i povrće iz mjeseca u mjesec biti skuplje. Primjera radi, već u julu su, u odnosu na isti mjesec lani, paradajz i paprika bili skuplji za 30, a krompir za više od 70 odsto.
Struja
U udruženjima potrošača kažu da ulazimo u jednu od težih jeseni do sada, s obzirom na poskupljenja koja nas pritiskaju od marta ove godine.
– U ovom periodu, građani se svake godine suočavaju s dodatnim troškovima, a to je opremanje djece u školu, nabavka ogreva, pravljenje zimnice. A u međuvremenu je sve poskupjelo, i to ne malo. Takođe, u oktobru prelazimo na zimski obračun struje, što znači da će i računi za električnu energiju biti veći – kaže za Srpskainfo izvršna direktorka prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ Murisa Marić.
Prema njenim riječima, mnoga domaćinstva će u narednim mjesecima morati dodatno da stegnu kaiš, jer će za iste izdatke moraju da izdvoje više novca.
– To će posebno teško pasti ljudima koji ionako rade za male plate i koji svojim primanjima mogu da sustignu samo one najosnovnije izdatke, neophodne za puko preživljavanje – naglašava Marićeva.
I iz Saveza sindikata RS poručuju da će ova jesen i zima biti posebno teške, te da ih dočekujemo s velikim pesimizmom i strahom.
– Tek što smo bili na putu da izađemo iz kovid krize, koja je ostavila duboke posljedice na ekonomski položaj radnika i građana, nakalemila se nova kriza, koja još više opterećuje budžete porodica, a u kojoj je pitanje energenata i hrane vodeća tema na globalnom nivou. U RS i BiH, koje su male, posljedice svih kriza dolaze sa zakašnjenjem, ali vrlo intenzivno, čak intenzivnije nego u zemljama u kojima je kriza počela – ističe za Srpskainfo predsjednica ovog saveza Ranka Mišić.
Plate
Naglašava da u ovom trenutku imamo veoma tešku situaciju, a to je dvocifrena inflacija.
– Kad govorimo o osnovnim životnim namirnicama, poskupljenja su mnogo veća od prosječne inflacije. Naime, za 100 KM sada se može kupiti upola manje osnovnih artikala nego što se za isto novca moglo kupiti ranije. To znači da su plate morale rasti za 50 odsto, a nisu. Rasle su oko 16 odsto, što se poklapa sa statističkom inflacijom – objašnjava Mišićeva.
Dodaje da većina radnika i građana Srpske bez optimizma ulazi u jesen.
– Očekivati je da će biti veoma teško prebroditi i jesen i zimu i da će svega nedostajati, ali ne zato što roba neće biti na tržištu nego što je kupovna moć takva da ljudi neće imati dovoljno novca da kupe ono što je potrebno, kako bi pregurali period koji je pred nama. A treba naglasiti da su i u nekim boljim vremenima njihove osnovne životne potrebe bile minimalne i oskudne – naglašava Mišićeva.
Prema njenim riječima, na ovo stanje Vlada mora da djeluje, i to prije izbora, s obzirom na to da će, kad oni budu završeni, uspostavljanje nove vlade trajati negdje do nove godine.
– Zato je važno iskoristiti ovaj period da se djeluje prema najugroženijim kategorijama. Riječ je o povećanju najniže plate, što bi trebalo da povuče i povećanje drugih plata. U javnom sektoru su se desila neka povećanja, ali su slaba karika radnici koji rade u prerađivačkoj industriji, odnosno u realnom sektoru. Bez povećanja plata nema nijedne mjere koja može biti efikasna u ublažavanju posljedica globalne ekonomske krize, koja direktno pogađa i nas u Srpskoj – poručuje Mišićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu