O tome koliko je to uticalo na biblioteke u Republici Srpskoj razgovarali smo s bibliotekarima iz Narodne biblioteke „Branko Radičević“ Derventa, Narodne biblioteke „Ćirilo i Metodije“ Prijedor, Narodne biblioteke Kotor Varoš, te Narodne i univerzitetske biblioteke RS.
Biblioteka u Derventi ima 2.682 redovna čitaoca, od čega je 1.000 odraslih korisnika. Do kraja novembra biblioteka je pozajmila na čitanje 9.211 knjiga.
Svi korisnici redovno posjećuju biblioteku, a prema našoj evidenciji najviše se čitalo tokom novembra, kada je na čitanje posuđeno čak 1.777 primjeraka knjiga. Najviše se čitaju beletristika, lektira i stručna literatura – poručili su iz ove biblioteke.
Kako kažu, biblioteku najčešće posjećuju učenici srednjih i osnovnih škola, korisnici srednje životne dobi, a sve češće i penzioneri.
– Ako pogledamo statistiku naše biblioteke unazad posljednjih 10 godina, dolazimo do zaključka da broj korisnika raste, te da internet i elektronski mediji nisu uticali na broj korisnika naših usluga. Možemo zaključiti da je broj korisnika u porastu, prije svega zbog redovne obnove knjižnog fonda, dobrog marketinga, raznih kulturnih manifestacija, koje se svakodnevno održavaju, ali i ljubaznosti osoblja koje radi sa korisnicima – objasnili su.
U Narodnoj biblioteci „Ćirilo i Metodije“ u Prijedoru dnevna posjećenost je oko 50 čitalaca, dok 40 odsto upisanih čitalaca smatraju redovnim.
– Čitaoci najviše čitaju beletristiku i lektire. Najčešći posjetioci su učenici osnovnih i srednjih škola, kao i penzioneri. Sada se čita manje u odnosu na prethodne godine. Knjige u PDF izdanju nisu uticale na čitanje klasičnih knjiga – poručili su iz Prijedora.
Kako kažu u Narodnoj biblioteci Kotor Varoš, posjećenost je ove godine veća za 50 odsto u odnosu na period od prije 2 godine.
– Još nismo zadovoljni brojem upisanih čitalaca, iako je i taj broj veći ove godine. To je posao čiji se rezultati ne mogu očekivati u kratkom vremenskom roku – objasnili su iz biblioteke.
Biblioteku pored stalnih korisnika sve više posećuju i djeca.
– Radi se o djeci koja su upisana kroz organizovane posjete biblioteci, koje stalno imamo u saradnji sa školama i vrtićem. Ključno je raditi s djecom od predškolskog uzrasta, jer ako ih tada zainteresujemo za čitanje onda sigurno imamo redovnog korisnika biblioteke. Zbog svega toga su veoma bitne redovne radionice u bibliotekama na kojima bibliotekari, kroz igru i učenje, približavaju djeci čarobni svijet knjiga – poručili su oni.
I u ovoj biblioteci najčitanije su beletristika i lektire. Ipak, imaju i veliki broj ljubitelja psihologije i istorije, te se trude da nabave nove naslove iz ove dvije oblasti.
– Stvarno nas posjećuju sve starosne grupe, i školarci i studenti, penzioneri, kao i srednja životna dob. Stalno imamo osjećaj da se ljudi vraćaju knjigama, da internet i televizija postaju manje privlačni, a više djeluju naporno i stresno na nas. Mislim da PDF knjige nisu uticale na klasične knjige, jer se osjećaj kada držite knjigu u rukama i kad osjetite onaj njen specifični miris, ne mogu zamijeniti – rekli su.
Kada je u pitanju Narodna i univerzitetska biblioteka RS, koja je istovremeno i nacionalna i gradska, te obavlja funkcije matične biblioteke, posjećenost je još veća.
– Svakodnevno kroz biblioteku prođe oko 500 korisnika. Iz godine u godinu povećava se broj korisnika, gdje mi kao bibliotekari vidimo porast upisanih, naročito kod mlađe populacije. Jedan od naših zadataka je i da obezbijedimo korisnicima željenu literaturu. Trudimo se da nove naslove nabavimo u što kraćem roku od dana kada se neka nova i tražena knjiga pojavi na tržištu – objasnili su iz NUB RS.
Kako kažu, korisnici svih uzrasta posjećuju biblioteku, a ponudom traženih i novih naslova nastoje pridobiti sve uzraste da postanu vjerni knjizi i biblioteci.
– Kada bismo pravili analizu nekoliko godina unazad i danas, slobodno možemo reći da interes čitalaca nije manji, da iz dana u dan raste, da smo uspjeli animirati mlade, pridobiti nove korisnike, a zadržati stare, i da smo postali nezaobilazno i prepoznatljivo mjesto na kulturnoj mapi Banjaluke, kao i Srpske – dodaju oni.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu