On kaže da jeste tačno da je iznos viška iznad obavezne rezerve koje banke drže u CBBH sa krajem marta oko 2,45 milijardi KM, ali da taj novac ne pripada Centralnoj banci.
-To je novac komercijalnih banaka u BiH. Ove banke su odabrale da svoj novac drže u u CBBH, međutim slobodne su da ga koriste u druge svrhe, uključujući i u svrhu pozajmljivanja privredi. CBBH ne može diktirati kako će komercijalne banke koristiti svoj višak iznad obavezne rezerve poručuje Dževel.
-Takođe, u posljednje vrijeme je bilo i poziva da CBBH smanji stopu obavezne rezerve, koja trenutno iznosi 10 odsto. Ovo je zakonska mogućnost u pogledu politika za koju se CBBH može odlučiti da upotrijebi u nekom momentu, kao što je to radila ranije, npr. u vrijeme globalne finansijske krize iz 2008/09. Smanjenje stope obavezne rezerve bi značilo da bi dio novca koji komercijalne banke trenutno trebaju držati u CBBH postao višak iznad rezervi i bio bi na raspolaganju bankama da se koriste za kreditiranje. Međutim, banke već imaju veliki iznos viška rezervi a povećanje istih ne bi ih nužno navelo da više kreditiraju – ističe rezidentni predstavnik MMF u BiH.
Pozivajući se na ranije izjave, Dževel kaže da bi bilo koji pokušaj da se sredstva CBBHnjene devizne rezerve—koriste u fiskalne svrhe “narušio valutni odbor”.
-Trenutno, CBBH može razmijeniti svaku KM u evro, ukoliko postoji potražnja za tim, jer je svaka izdata KM u potpunosti pokrivena sredstvima u evrima. To čini valutni odbor sigurnim. Ako bi došlo do urušavanja valutnog odbora, KM bi izgubila vrijednost u odnosu na evro, dužnici sa dugovanjima u evrima ili dugovanjima koja su vezana za evro, bi se iznenada suočili sa većim teretom duga. Zemlja bi se, pored zdravstvene i ekonomske krize izazvane pandemijom, suočila i sa finansijskom krizom i krizom valute – upozorava Dževel.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu