Studija je sprovedena na pacijentima hitne pomoći koji su liječeni u periodu nakon karantina uvedenog zbog pandemije korona virusa.
U odnosu na 2019. godinu kada je u bolnici od akutnog trovanja alkoholizmom liječeno dva odsto mladih pacijenata, porast u ovoj godini je značajan.
Čak 11 odsto od ukupno liječenih od dubokog trovanja alkoholom uz upotrebu i drugih narkotičkih supstanci bili su maloljetnici, što je i navelo tim istraživača da zaključi kako je za mlade gori alkohol nego zaraza Covidom19.
Mnogi od liječenih maloljetnika rizikovali su život, trovanje alkoholom je bilo takvo da se morali pribjegavati reanimaciji i priključivanju maloljetnih pacijenata na aparate za vještačko disanje u odjeljenjima intenzivne njege.
– Značaj ove studije, između ostalog, je i u tome, što pokazuje povezanost karantina, dakle socijalne izlovanosti i emotivnih problema koje je pandemija, očigledno, izazvala kod mladih. Time se može objasniti ovaj nagli porast rizičnog ponašanja adolescenata – kaže profesor Edzidio Bravi, direktor Instituta i jedan od autora studije.
Istražujući eventuale motivacije za po zdravlje opasno opijanje alkoholom maloljetnika, neuropsihijatar Dzuzepe Abračavento kaže da je prisilno dugotrajno druženje djece i roditelja u vrijeme karantina, prouzrokovalo nerijetko konfliktne situacije, jer ni djeca ni roditelji nisu navikli da tako dugo budu zajedno zatvoreni u kućama.
Autori studije podsjećaju da je rizično ponašanje karakteristično za mlade, to je način upoznavanja života i odrastanja, ali studija ukazuje na porast ekstremnog i rizičnog ponašanja u procentima koji treba da zabrinu društvo u cjelini.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu