Tako je, na primjer, u BiH 2010. godine uvezeno 32.695 auta, ukupne vrijednosti 462,57 miliona KM, dok je za 11 mjeseci lani uvezeno 67.535 automobila, koji su koštali čak 1,13 milijardi KM.
Zanimljivo je da je u ovom periodu uvezen približno isti broj novih vozila, dok je uvoz polovnjaka povećan za preko duplo.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da smo prije 10 godina uvezli 9.550 novih i 23.145 polovnih, dok je u pomenutom periodu 2019. uvezeno 10.189 novih i 57.346 polovnih auta.
Precijenjeni
U udruženjima potrošača ističu da ovi podaci potvrđuju da većina građana sebi može da priušti samo polovne automobile. Naglašavaju da, s druge strane, auta nisu luksuz, odnosno da mnogi ljudi, htjeli ili ne, jednostavno moraju da ih imaju.
Međutim, zbog prilično lošeg standarda kojim žive velika većina građana BiH nema mogućnost za nešto više, osim da kupuje auta kojih Evropa želi da se riješi, a koja ne zadovoljavaju ekološke standarde i koja su prilično stara. Uprkos tome, naši preprodavci ih naplaćaju daleko više nego što vrijede, tako da ljudi najčešće moraju da dignu kredit kako bi kupili neki auto – ističe za Srpskainfo izvršna direktorka trebinjskog Udruženja građana „Oaza“ Nedeljka Ilijić.
Kad je riječ o kupovini automobila na kredit u BiH, statistika pokazuje da se, unazad par godina, građani sve više zadužuju. Tako je, prema podacima Centralne banke BiH, za kupovinu auta u 2016. dignuto 8,3 miliona KM, godinu kasnije 8,9 miliona, 2018. godine 8,5 miliona, a lani 9,7 miliona KM. Iznosi kredita za ovu namjenu su, međutim, kudikamo niži nego u periodu prije desetak godina. Naime, za kupovinu auta građani BiH su, na primjer, 2008. digli 43,2 miliona KM, godinu kasnije 30,7 miliona, a 2010. godine 21,5 miliona KM kredita.
Foto-robot
Ranije analize pokazale su da automobile najviše uvozimo iz Njemačke, Francuske, Češke, Velike Britanije, Japana. U proteklom periodu, u najvećoj mjeri smo uvozili vozila marke WV, “audi”, BMW, “škoda”, “pežo”, “hjundai”…
Prema podacima Centra za motorna vozila „EIB Internacional“, na našim drumovima su, ipak, najdominantnija „Folksvagenova“ vozila.
Folksvagen „dizelaš“, star 17 godina, kupljen na kredit i pregledan jednom godišnje, pred registraciju – tako izgleda „foto-robot“ prosječnog automobila na našim drumovima.
Prosječna starost vozila u BiH upravo je oko 17 godina, a stručnjaci upozoravaju da starija vozila utiču na bezbjednost saobraćaja i nezgode. Upozoravaju da je, bez obzira na starost, bitno da su vozila tehnički ispravna.
Primjera radi, lani je u Srpskoj, u okviru 417.186 pregleda, neispravno bilo 64.645 ili 15,5 odsto vozila. Najčešće neispravnosti odnosile su se na svjetlosnu signalizaciju, sistem za kočenje, šajbe na vozilima, opremu vozila i sistem za upravljanje.
Bentli
Najskuplji automobil koji je prošle godine uvezen u BiH je “bentli kontinental GT kupe“, koji je sa uvoznim dadžbinama ukupno koštao 494.718 maraka. Na drugom mjestu je “rols rojs gost femili”, čija je cijena iznosila skoro 394.000 KM, dok je treći naskuplji automobil uvezen u BiH za 11 mjeseci lani koštao ukupno 354.806 KM, podaci su UIO.
Deset najskupljih automobila, koji su u ovom periodu uvezeni, koštalo je više od 3,3 miliona maraka, a na ove automobile plaćeno je skoro 520.000 KM za dadžbine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu