Nedavni teroristički napadi na tlu Evrope, rat Hamasa i Izraela i porast broja demonstracija stvaraju sve veći pritisak na vlade da pojačaju bezbjednost, pa je sudbina Šengen zone pod znakom pitanja.
U međuvremenu Evropi stižu prijetnje i iz Hezbolaha, libanskih islamista koji sve više razmjenjuju vatru sa Izraelom.
U Briselu je u ponedjeljak jedan islamista iz Tunisa, koji je kao migrant stigao u Evropu 2011. godine, ubio dva švedska državljanina. Navodno je uzvikivao “Alahu akbar”, a na internetu se pojavio snimak na kojem on tvrdi da je pripadnik ISIS.
Nakon napada Švedska je pozvala na jačanje bezbjednosnih mjera.
Blok EU bi trebalo da pooštri graničnu kontrolu i unutrašnju bezbjednost, rekao je švedski premijer Ulf Kristerson reagujući na teroristički napad za koji se vjeruje da je odgovor na nedavna spaljivanja Kurana u Švedskoj.
– Sve ukazuje da se radi o terorističkom napadu na Švedsku i švedske državljane, samo zato što su Šveđani. Ovi teroristi žele da nas uplaše i natjeraju na poslušnost i ćutanje. To se neće dogoditi. Ovo je vrijeme za više bezbjednosti. Ne možemo da budemo naivni – rekao je on, dodajući da Švedska i Evropska unija moraju bolje da zaštite svoje granice i osiguraju da opasni ljudi ne mogu ostati ilegalno u regionu.
Ekstremista slobodno šetao Evropom
Govoreći o napadaču Abdesalemu Lasuedu, kojeg je ubila policija, Fredrik Halstrem, šef operacija u švedskoj službi bezbjednosti, rekao je da je on bio u Švedskoj prije 10 godina.
– Ono što sada znamo je da je ova osoba bila u Švedskoj kratko vrijeme prije desetak godina. Švedska služba bezbjednosti nije imala nikakve informacije o njegovim aktivnostima ili akcijama. Vjerujemo i ocjenjujemo da je možda putovao po Evropi i svijetu sa lažnim identitetom – rekao je on u utorak.
Nakon nekoliko paljenja Kurana u Švedskoj ove godine, Al-Kaida na Arapskom poluostrvu (AKAP) prošlog mjeseca pozvala je na napade vukova samotnjaka u Švedskoj.
Prema švedskom zakonu, spaljivanje vjerske knjige zaštićeno je zakonima o slobodi izražavanja i vladi nije dozvoljeno da se miješa.Ove godine je nekoliko svetih knjiga spaljeno i oskrnavljeno od strane ekstremno desnih aktivista i ljevičarskih antiislamskih demonstranata.
Ovo je razbjesnilo mnoge u muslimanskom svijetu, pa su bijesni demonstranti ovog ljeta upali u švedsku ambasadu u Bagdadu zbog pitanja za koje se vjeruje da je bilo jedan od razloga zašto je turska vlada odložila kandidaturu Švedske za NATO.
Gomilaju se pitanja o tome kako je islamista iz Tunisa kome je naređeno da napusti Belgiju nakon što mu je odbijen zahtjev za azil uspio da ostane u zemlji, a zatim ubio dvojicu Šveđana.
– Kada dvoje ljudi umre, jedino što možete da kažete je da su stvari krenule naopako – priznao je belgijski premijer Aleksandar de Kro novinarima.
Rekao je da je potrebno odgovoriti na pitanja kako bi se nametnule promjene politike, u svjetlu niza bezbjednosnih propusta od terorističkih napada u Briselu 2016.
Jedno od pitanja je zašto Lasued nije registrovan iako je belgijska kancelarija za azil imala njegove podatke, rekao je De Kro. Kako je rekao, zbog toga belgijske službe bezbjednosti nisu bile u mogućnosti da ga nadgledaju.
Lasuedu je naređeno da napusti Belgiju 2021. godine zbog sumnje da je u Tunisu kriv za druga krivična djela.
Navodi se da je 45-godišnji Lasued prvo stigao čamcem na italijansko ostrvo Lampeduza 2011. godine, zatim otputovao u Švedsku prije nego što se vratio u Italiju 2016. godine, gdje su ga italijanske vlasti označile kao ekstremistu.
– Ova osumnjičena osoba je bila zatvorena u Švedskoj – rekao je Ulf Kristerson.
Govoreći sa De Kroom, Kristerson je rekao da su takve informacije mogle da budu prenijete belgijskim vlastima.
Povratak odbijenih tražilaca azila
Oba premijera sada takođe zahtjevaju bolju i koordinisanu politiku povratka odbijenih tražilaca azila.
Ali teško je natjerati strane države da pristanu da uzmu svoje državljane.
Politika iz 2013. godine, ažurirana 2017. godine, o suspenziji putovanja bez viza za državljane iz zemalja koje ne primaju nazad svoje odbijene tražioce azila, uglavnom nije dala rezultate.
EU trenutno ima bezvizni režim sa 60 zemalja koje nisu članice EU. Ali do sada je savjet koji predstavlja države članice samo suspendovao putovanja bez viza u okviru mehanizma za Vanuatu, ostrvsku državu u južnom Pacifiku.
A u srijedu je komisija objavila planove za proširenje razloga za ograničavanje putovanja bez viza.
U brojkama, države EU su prošle godine izdale oko 340.000 odluka o povratku. Samo oko 21 odsto ljudi koji nemaju pravo da ostanu ili im nije potrebna međunarodna zaštita, zapravo je vraćeno svojim matičnim državama.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da se te odluke o povratku sada međusobno priznaju u svim državama EU.
– Ako se smatra da je osoba prijetnja nacionalnoj bezbjednosti, države članice moraju imati moć da primoraju osobu da ode – rekla je ona.
“Povratak islamskog terorizma”
U petak (13. oktobar) je jedan radikalizovani islamista ubio profesora u Arasu, na sjeveru Francuske, dok su u srijedu i četvrtak brojni aerodromi bili evakuisani zbog dojava o bombi. Francuska je postavila 7.000 dodatnih vojnika na svoje ulice.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je da se Evropa suočava s oživljavanjem islamskog terorizma i da su “sve evropske države ranjive”.
– Vidjeli smo to ponovo i u Briselu, sve evropske države su ranjive – rekao je Makron na konferenciji za medije u Tirani.
On je rekao da postoji “izvjestan povratak islamskog terorizma”.
Francuska i Belgija su nakon ovih događaja podigle stepen upozorenja na teroristički napad na najviši nivo, a i druge zemlje su učinile nešto slično.
Austrija je nakon ovih napada podigla nivo uzbune sa 3 na 4, što je drugi najviši stepen upozorenja na opasnost.
Posljednji put takvo povećanje upozorenja od opasnosti od terora bilo je nakon terorističkog napada u središtu Beča 2. novembra 2020. godine, u kojem su četiri osobe smrtno stradale, a preko 20 ih je ranjeno.
Kako je najavljeno, ubuduće bi trebalo da bude raspoređeno dodatnih 90, odnosno ukupno 190 vojnika Savezne vojske za mjere zaštite prostora i imovine, posebno u Beču.
Španija je takođe podigla stepen upozorenja na drugi najviši, dok je Slovenija podigla procjenu opasnosti od terorizma na srednji nivo, što je treći od pet nivoa opasnosti.
Povratak kontrole na granicama
U međuvremenu se vraćaju i kontrole na granicama.
Austrija je uvela stacionarne kontrole na granici sa Češkom, kako bi spriječila priliv ilegalnih migranata.
To je izjavio portparol austrijskog Ministarstva unutrašnjih poslova, a to je odlučeno nakon što je Njemačka u ponedjeljak najavila granične kontrole sa Češkom, Poljskom i Švajcarskom kako bi se izborili sa prilivom neregularnih migranata.
Italija je uvela kontrole na granici sa Slovenijom, a Slovenija je najavila da će isto učiniti na svojim granicama sa Hrvatskom i Mađarskom.
Pojedine države članice EU su i prije početka najnovijeg sukoba na Bliskom istoku, zbog povećanog priliva migranata, odlučile da vrate kontrolu na granice.
Poljska, Češka i Austrija su početkom oktobra uvele nasumične kontrole na svom dijelu granice sa Slovačkom, koja je uvela kontrolu na granici sa Mađarskom.
Po svemu sudeći mnoge zemlje su se okrenule suspenziji Šengen zone kako bi spriječile ulaske terorista na svoju teritoriju.
– Suspenzija Šengenskog sporazuma o slobodnom kretanju u Evropi postala je neophodna… i ja preuzimam punu odgovornost za ovo – napisala je italijanska premijerka Đorđa Meloni na Iks, platformi društvenih medija ranije poznatoj kao Tviter.
Zbog ovih problema su se okupili unutrašnjih poslova i pravde EU kako bi pronašli najbolja rješenja za njih.
Potpredsjednik Evropske komisije Margaritis Šinas rekao je pred sastanak da važeća pravila vlade EU za vraćanje ilegalnih migranata u njihove zemlje porijekla nisu adekvatna i da postoje novi prijedlozi o kojima ce se razgovarati.
– Važno je da oni pojedinci koji mogu izazvati bezbjednosnu prijetnju za naše građane budu odmah vraćeni uz upotrebu sile – rekla je komesarka EU za unutrašnje poslove Ilva Johanson novinarima uoči sastanka.
Johanson je navela da EU mora biti efikasnija i brža u donošenju odluka o vraćanju migranata u matične zemlje.
Francuski ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanen rekao je po dolasku na sastanak da EU što prije treba da primjeni nova pravila o migracijama i da treba brže da donosi odluke o zahtjevima za azil, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu