Putovanje je uslijedilo nakon turneje američkog predsjednika Džoa Bajdena po Bliskom istoku, gdje su Iran i njegov nuklearni program bili glavne teme razgovora.
Ranije su Iran i Rusija imali savez koji je bio mnogo više taktički nego strateški. Iran je uvijek želio da produbi te veze, ali pošto je Rusija imala ekonomske odnose sa Zapadom, uvijek je držala Teheran na distanci.
Rat u Ukrajini je to promijenio, Rusija se sada suočava sa međunarodnom izolacijom i mora da smisli kako da zaobiđe sankcije. Iran joj je idealan primjer i saveznik, prenosi Blic.
Moskva sada vidi zemlju koja se godinama bori sa zapadnim sankcijama kao važnog saveznika koji bi mogao da joj pomogne da proda naftu i energente.
Iran, sa druge strane, konačno dobija priliku da se svrsta uz neku svjetsku silu. To pruža sigurnost režimu u Islamskoj Republici i stvara savez koji štiti Iran vojno i ekonomski. Takođe, drugim zemljama šalje poruku da, uprkos sankcijama, Teheran nije izolovan.
Nuklearna saradnja
Iran i Rusija su nakon sastanka jasno stavili do znanja da američke prijetnje neće spriječiti njihovu “legitimnu bilateralnu saradnju”, uključujući i oblast mirnodopskog nuklearnog programa.
Tokom sastanka održanog u utorak u Teheranu između šefa Organizacije za atomsku energiju Irana (AEOI) Mohamada Eslamija i zamjenika generalnog direktora ruske državne korporacije za atomsku energiju Rosatoma, Nikolaja Spaskog, dvije strane su razgovarale o načinima proširenja nuklearne saradnje u miroljubive svrhe.
Rosatom je učestvovao u izgradnji prvog bloka iranske nuklearne elektrane u Bušeru, a sada je takođe uključen u izgradnju drugog i trećeg bloka.
Iranski ministar nafte Džavad Oji i zamjenik premijera Rusije Aleksandar Novak razgovarali su o bilateralnoj saradnji u infrastrukturnim radovima na fazama 2 i 3 fabrike u Bušeru krajem maja.
Ipak, svaki put kada Iran pokrene nuklearnu aktivnost, ma koliko ona “miroljubiva” bila, na Zapadu se upale alarmi, posebno od kada iranski nulearni sporazum, zvanično poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije, ili JCPOA, visi o koncu. I naročito sada kada je novi saveznik Teherena, Rusija, pokazala da je spremna da manipuliše iranskim nuklearnim pitanjem zarad sopstvenih ciljeva.
Neočekivan obrt
Početkom marta, kada su sve oči svijeta bile uprte u sukob u Ukrajini, u sjenci rata dešavao se još jedan dramatičan događaj – u Beču su se privodili kraju razgovori o novom iranskom nuklearnom dogovoru.
Pregovori o oživljavanju sporazuma vode se u prestonici Austrije otkako je Bajden preuzeo funkciju. Iz prvobitnog sporazuma, dogovorenog 2015. između pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) i Njemačke sa Iranom, bivši američki predsjednik Donald Tramp je povukao Ameriku 2018. i uveo oštre ekonomske sankcije Teheranu.
Motivi Rusije
Tajming tog preokreta u sagi tokom koje su nuklearni pregovori iznova i iznova bili na ivici propasti, teško da je slučajno pošto Kremlj brine o posljedicama zapadnih sankcija na prihod od nafte i gasa.
Rusija u novonastaloj situaciji ima snažne motive da zaustavi sklapanje sporazuma. Nuklearni dogovor bi doneo značajne količine iranske nafte na globalna tržišta u narednim mesecima, što bi smanjilo cijene “crnog zlata” i dalo Zapadu više prostora da izvrši pritisak na Moskvu.
Nema sumnje da je Rusija pročitala ovu kalkulaciju i da ne želi da oslabi vlastite pozicije time što će dozvoliti da Iran bude upotrebljen protiv nje.
Među analitičarima su i ranije postojali strahovi da je Iran spreman da žrtvuje dogovor i da nastavi da živi sa sankcijama kako bi umirio svog najvažnijeg saveznika, a te bojazni su samo veće u svetlu novog strateškog zbližavanja dve zemlje.
– Dok očajnički traži ublažavanje sankcija, Iran ne može sebi da priušti da prkosi jednom od svojih najpouzdanijih saveznika i pristane da obnovi JCPOA bez Rusije – smatra analitičar Međunarodne krizne grupe Ali Vaez.
Teheran sve bliži atomskoj bombi
U međuvremenu, uprkos javno iznijetom stavu, Iran sada obogaćuje uranijum velikom brzinom i približava se bombi.
Teheran je uvijek poricao da namjerava da napravi nuklearno oružje, ali sada se smatra da je samo nekoliko nedjelja udaljen od stvaranja dovoljne količine visoko obogaćenog uranijuma za stvaranje atomske bombe.
U nedavnom izveštaju Međunarodne agencije za atomsku energiju utvrđeno je da je Iran nastavljao da unapređuje svoj nuklearni program uporedo sa pregovorima u Beču i da se količina obogaćenog uranijuma koju posjeduje skoro udvostručila od prethodnog kvartalnog izvještaja objavljenog u novembru 2021. godine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu