Prema saznanjima beogradskog dnevnog lista, država planira da izdvoji i do 20 miliona evra za snimanje igranog filma o zloglasnom stratištu u NDH i da angažuje najpoznatija imena iz glumačkog svijeta.
Ova inicijativa potekla je od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a na ovaj potez Vlada je odlučila zbog toga što do sada niko nije na adekvatno ozbiljan način predstavio filmski razmjeru te tragedije, ali i zbog toga što u posljednje vrijeme postoje kontinuirani pokušaji da se umanje razmjere stradanja Srba u tom zloglasnm logoru.
Prije nekoliko godina, ovu ideju imao je Tihomir Stanić i za reditelja izabrao Đorđa Kadijevića, a projekat je trebalo da finansira Republika Srpska. Stanić je morao da odustane zbog nedostatka finansija, prijetnji i nezaintresovanosti.
Jasenovac je tragedija koja se, kada govorimo o ljudskom zlu, ni sa čim na svijetu ne može uporediti. To je pakao na zemlji, planetarna tačka u kojoj je zlo dostiglo svoj maksimum i trajalo četiri godine – rekao je Kadijević.
Na pitanje kako to da nikada nije snimljen igrani film o Jasenovcu iako su milioni odvajani za impozantne ratne epopeje u bivšoj Jugoslaviji, istoričar Milan Koljanin kaže:
– Zato što to nije bio njemački, već ustaški logor, pa se priča nije uklapala u ideološku matricu da su okupatori krivi za sve. U Jasenovcu su pripadnici jednog jugoslovenskog naroda ubijali pripadnike drugog – Srbe, Jevreje i Rome.-rekao je Koljanin za Novosti.
Glumac i producent Tika Stanić poslije deset godina priprema odustao je od snimanja filma o Jasenovcu jer nije uspio da sakupi novac za ovaj projekat uz brojne probleme tokom rada, što je rekao u nekoliko novinskih intrevjua.
– Za sada sam odustao od snimanja filma o Jasenovcu. Borio sam se deset godina da ekranizujem priču o najvećem srpskom stratištu, ali nijedna institucija nije zainteresovana za to. Žao mi je zbog toga. Napisao sam scenario, počeo snimanje, ali je sve tu stalo. A ja ne mogu ovo da izguram sam. Nemam snage, a ni energije da se dalje borim. Deklarativno mi svi pružaju podršku, ali niko nije dao novac-rekao je Stanić i dodao da je njegova priča bila bazirana na herojstvu Dianu Budisavljević
– Možda to ne uradim ja, već neko drugi. Ljudi doskora nisu čuli za Dianu Budisavljević, koja je spasla 12.000 srpske djece iz logora. Nije pripadala nikakvoj organizaciji, već je njeno angažovanje bilo plod njene lične odluke i hrabrosti. Ona, ali i mnogi drugi zaslužuju da se njihova borba ispriča na filmu – rekao je čuveni glumac.
Branko Lustig, poznati američki producent porijeklom iz Hrvatske (Šindlerova lista, Pad crnog Sokola, Hanbibal) takođe je prije desetak godina najavljivao film o Jasenovcu, pošto je kao dijete iz jevrejske porodice preživio pakao Aušvica, ali do realizacije se nikad nije stiglo.
Skroman filmski doprinos u SFRJ
Bez obzira na brojne filmove iz tzv žanra partizanskog filma na temu logora u drugom svjetskom ratu tokom postojanja SFRJ snimljeno je samo 15 desetak filmova na ovu temu.
Većina njih se zbog čuvanja tekovina Bratstva i jedinsta uglavnom bavilima njemačkim logorima smrti, a kada se uzme brojka oko 900 snimljenih filmova u dobra SFRJ, jasna je skromnost doprinosa logorskoj temi.
Poznatiji su “Deveti krug” France Štiglica, „Lager Niš” Miomira Mikija Stamenkovića, “Hranjenik” Vatroslava Mimice, “Kapo” Đila Pontekorva, Krvavi put Radoša Novakovića i Kore Bergstrom, “Nebeski odred” Đorđa Lebovića i Aleksandra Obrenovića, “Dim” Slobodana Kosovalića,…Televizija Beograd emitovala je igrano-dokumentarnu seriju “Banjica”.
Zafranović državni neprijatelj
Jedan od rijetkih reditelja igranih filmova koji su se upustili u filmski projekat o zloglasnom ustaškom sistemu logora bio je Lordan Zafranović, ali je i on snimio samo dokumentarni film – “Krv i pepeo Jasenovca”, 1986, zbog kog ga je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman proglasio “neprijateljem hrvatskog naroda” uz brojne napade hrvatskih desničara.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu