Na mjestu gdje se ulijeva Buna u rijeku Neretvu, južno od Mostara, prirodnim procesima nastali su sedreni vodopadi te se stvorilo više kanala u rijeci dužine 850 metara koje se naziva Bunskim kanalima.
Ovaj je fenomen primjetan u mjesecima kada je manji vodostaj Neretve, ima izniman znanstveni značaj i potencijal u različitim područjima istraživanja.
Bunski kanali predstavljaju i značajan prirodni turistički potencijal.
Upravo na tome mjestu je prije deset godina Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona dodijelila koncesiju za izgradnju dviju mini hidroelektrana ‘Buna 1’ i ‘Buna 2’.
Nakon toga uslijedili su protesti više ekoloških udruženja iz Mostara koje su se od 2014. borile za očuvanje Bunskih kanala kao zaštićenog spomenika prirode.
Podršku su im u tome pružila brojna udruženja iz BiH i susjednih zemalja, ugledni svjetski aktivisti, te oporbeni političari u Mostaru i Hercegovini.
Oni su upozoravali kako bi se izgradnjom mini hidroelektrana uništio prirodni fenomen kanala te nanijela šteta biljnom i životinjskom svijetu u dolini rijeke Neretve.
Ta je aktivistička i pravna bitka okončana u srijedu, nakon što je na sjednici Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona poništena koncesijska dozvola za izgradnju ovog elektroenergetskog objekta.
U međuvremenu su i vlasti u Mostaru izbrisale dvije mini hidroelektrane iz svog Prostornoga plana, piše N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu