Na ovo upozoravaju iz poljoprivrednih udruženja, naglašavajući da potrebe domaćeg stanovništva možemo da zadovoljimo samo proizvodnjom mlijeka i, manjim dijelom, žitarica. Svi ostali sektori su, poručuju, u totalnom ćorsokaku, a posebno proizvodnja mesa. U prvom redu, razlog je višedecenijski prekomjerni uvoz, koji je na koljena bacio domaće farmere. Za posljedicu imamo drastično smanjenje stočnog fonda, dok su na mnoge štale već stavljeni katanci, i to za sva vremena.
Urušavanje stočnog fonda
Kako kažu u Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, prehrambena sigurnost, kojom mi, nažalost, ne možemo da se pohvalimo, posebno je važna u vremenima kriza kad se svaka država bori da obezbijedi dovoljno hrane za svoje stanovništvo.
– Godinama ukazujemo na značaj prehrambene sigurnosti, što se pokazalo opravdanim i u pandemiji kovida, kada nam je Evropa blokirala izvoz određenih poljoprivrednih proizvoda, koje su ostavili za vlastite potrebe. I u ovoj svjetskoj krizi mogli bismo da se suočimo sa sličnom situacijom, ako zemlje Zapadne Evrope, iz kojih najviše uvozimo, ograniče izvoz. To će kod nas dovesti do nestašice i poskupljenja mesa – kaže za Srpskainfo predsjednik ovog saveza Stojan Marinković.
Dodaje da su sve uvozno orijentisane države, među kojima je i BiH, podložne reakcijama zemalja iz kojih uvoze poljoprivredne proizvode.
– A mi smo godinama unazad imali konstantno urušavanje stočnog fonda. Za dvije decenije, sa 30 odsto pali smo na 12-15 odsto zadovoljenja potreba domaćeg tržišta. Ako želimo da povećamo nivo prehrambene sigurnosti stanovništva, moramo da podižemo stočni fond, koji treba da čini bar polovinu u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Tek tada će proizvođači poslovati sa dobiti, a potrošači imati dovoljne količine mesa na raspolaganju – objašnjava Marinković.
Prema njegovim riječima, odavno je trebalo ograničiti prekomjerni uvoz što bi, vremenom, ojačalo domaći stočni fond.
– Sada je apsurdno o tome govoriti, jer domaćeg mesa imamo jako malo, dok nam, s druge strane, prijeti zabrana izvoza iz Evrope. Da su vlasti ranije posegnule za ovim mjerama, sada bismo bili u daleko boljoj poziciji i ne bismo strahovali hoćemo li imati dovoljno mesa – kaže Marinković.
Prekomjerni uvoz
Naglašava da je u RS, kad je riječ o podsticajima, u protekle dvije godine napravljen značajan pomak.
– U narednoj godini imaćemo 180 miliona KM agrarnog budžeta, koji će najviše biti usmjeren u primarnu proizvodnju, a biće tu i kapitalnih investicija. Međutim, nikakvi podsticaji ne mogu da nadomjeste negativne efekte prekomjernog uvoza – upozorava Marinković.
Podaci STK pokazuju da je lani u BiH uvezeno 66,6 miliona kilograma mesa i klaoničkih proizvoda, što je za skoro 10 miliona kilograma više nego godinu ranije. U prošloj godini, uvoz i voća i povrća bio je pet puta veći od izvoza, dok je uvoz mlijeka bio manji od izvoza. Lani smo izvezli 48,9 miliona kilograma žitarica, a uvezli smo čak devet puta više. Uvoz mesa i drugih klaoničkih proizvoda je, količinski, bio skoro 10 puta veći od izvoza.
Ništa čudno, s obzirom na to da je u Srpskoj broj svinja samo za godinu dana pao za preko 20 odsto. Prema podacima Zavoda za statistiku RS, pretprošle godine smo u oborima imali 619.400, a lane 490.600 svinja.
U posljednje dvije decenije, najviše domaćih farmera je od tova junadi odustalo ove godine, kada je, prema procjenama, uzgojem prestalo da se bavi do 15 odsto stočara.
Kriza
Ekonomisti poručuju da nebriga o domaćoj poljoprivredi traje decenijama.
– To se najbolje može vidjeti po učešću poljoprivrede i u apsolutnom i u realnom iznosu u kreiranju BDP. Strateški gledano, primarna proizvodnja hrane je od vrhunskog interesa za bilo koju državu, za bilo koje društvo. To se najbolje vidi danas, u uslovima svjetske krize hrane. Priča se o krizi energenata, a iza brda se valja svjetska kriza hrane – upozorava za Srpskainfo ekonomista Slaviša Raković.
Prema njegovim riječima, društvo koje nema vlastitu proizvodnju, koje zapostavlja ruralni razvoj koji može da se zasniva i na preradi tih primarnih proizvoda, siječe granu na kojoj sjedi.
– To se najbolje vidi u periodima kriza. Ali, nisu nam potrebne krize da bismo napravili politike koje bi pospješile razvoj poljoprivrede. Kod nas je ovo prevashodno politički problem, a ljudi koji su na vlasti nemaju dodira sa stvarnošću – naglašava Raković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu