Politika

Politizacija tuzlanske tragedije: Prišivanje krivice bez čvrstih dokaza

Na inicijativu Denisa Bećirovića i uz podršku Željka Komšića, Predsjedništvo BiH je pokušalo da bez saglasnosti srpskog člana tog tijela, Željke Cvijanović, nametne odluku da se stradanje civila u Tuzli 25. maja 1995. proglasi Danom žalosti na teritoriji cijele BiH.

Tuzlanska kapija
FOTO: RTRS VIJESTI/YOUTUBE/SCREENSHOT

Tragični događaj na tzv. Tuzlanskoj kapiji, u kojem je smrtno stradalo 70 ljudi, a više od 150 ranjeno, tako je ponovo postao političko pitanje oko koga ne postoji saglasnost predstavnika svih naroda u BiH.

Iako niko ne spori da se navedenog dana u Tuzli dogodio stravičan zločin protiv nedužnih civila, obilježavanje 25. maja kao Dana žalosti na području cijele BiH za Republiku Srpsku prvenstveno je sporno zbog toga što bošnjačka strana pokušava da krivicu za taj zločin pripiše Vojsci RS, iako su dokazi za tako nešto, najblaže rečeno, više nego klimavi.

Stručna ekspertiza

Naime, nedugo nakon što je Sud BiH za taj zločin osudio generala VRS Novaka Đukića, njegova odbrana je zatražila stručnu ekspertizu i rekonstrukciju navedenog događaja na vojnom poligonu Nikinci kod Rume. Rezultati su, kako je objavljeno, u potpunosti pobili bilo kakvu mogućnost da je jedna granata od 130 milimetara mogla da ubije i rani toliki broj ljudi, zatim da je projektil ispaljen sa srpskih položaja, a ustanovljene povrede na žrtvama, takođe, apsolutno ne odgovaraju navodima iz optužnice.

Između ostalog, stručnjaci za balistiku tada su ustanovili da “nije postojala teorijska mogućnost da projektil bude ispaljen sa položaja VRS”, kao i da “na zgradi ne ostanu tragovi projektila”. Takođe, eksperti za eksplozivne naprave utvrdili su da povrede na žrtvama nikako nisu mogle nastati od granate, te da se, gotovo sigurno, radilo o “podmetnutim eksplozivnim napravama na licu mjesta”.

Pročitajte još

– Neizvodljivo je da granata od 130 milimetara izbacuje kocke betona, čime je povrijeđena većina ljudi. Ova eksplozivna naprava baca gelere u vis, a ne u širinu i nije mogla usmrtiti ljude ispred kafe bara “Kapija” – ocijenili su stručnjaci.

Haški tribunal

Da bi cijela stvar bila još intrigantnija, za zločin na Tuzlanskoj kapiji nije donesena nijedna presuda pred Haškim tribunalom, jer predstavnici tamošnjeg tužilaštva, prema riječima advokata srpskih optuženika pred tim sudom, nisu posjedovali nijedan dokaz da je srpska strana odgovorna za taj događaj.

– Čak i pred Haškim tribunalom, koji je Srbima sudio za sve i svašta, zločin na Tuzlanskoj kapiji nije uziman u razmatranje prilikom izricanja presuda. Jednostavno, nisu postojali dokazi da je Vojska Republike Srpske odgovorna za taj događaj – kaže za Srpskainfo advokat Branko Lukić.

Dodaje da je tragično to što se stradanje velikog broja nedužnih ljudi u Tuzli, kao i brojni drugi slični događaji, pokušavaju iskoristiti u političke svrhe.

– Svako normalan trebalo bi da se zalaže za rasvjetljavanje svih zločina i najstrože kažnjavanje odgovornih. Međutim, pokušaji da se jedna strana, u ovom slučaju srpska, optuži za nešto za šta nije kriva predstavljaju najmorbidniji oblik politizacije – ističe Lukić.

Savjet ministara bez kvoruma

Nakon što su preglasavanjem Željke Cvijanović u Predsjedništvu BiH Denis Bećirović i Željko Komšić usvojili zaključak kojim se Savjet ministara zadužuje da donese odluku o proglašenju 25. maja Danom žalosti u cijeloj BiH, takva odluka, juče, ipak nije usvojena jer sjednica Savjeta ministara nije ni održana zbog nedostatka kvoruma.

Naime, na sjednicu nisu došli bošnjački ministri koji su otišli na obilježavanje godišnjice zločina u Tuzli, a zahtjev za održavanjem telefonske sjednice, kako je saopšteno, nije poslat ni Kancelariji Generalnog sekretarijata Savjeta ministara BiH, kao ni predsjedavajućoj Savjeta ministara, Borjani Krišto.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu