Politika

SPC nije za zamrznuti konflikt na Kosovu, zabrinuta zbog razgraničenja

Srpska pravoslavna crkva (SPC) ne podržava zamrznuti konflikt na Kosovu i Metohiji i zalaže se za nastavak dijaloga ali, kako je danas saopštio Sveti Arhijerejski Sabor SPC, izražava zabrinutost da se “pod vidom navodnog razgraničenja između Srba i Albanaca nameće mogućnost odvajanja dijela KiM iz sastava Srbije”.

SPC nije za zamrznuti konflikt na Kosovu, zabrinuta zbog razgraničenja
FOTO: FOTO: RINGIER

U saopštenju sa vanrednog zasjedanja, Sveti Arhijerejski Sabor SPC ponovio je da se suverenitet i integriret Srbije na Kosovu i Metohiji, ni po koju cijenu ne može dovesti pod znak pitanja i apelovao na državne predsavike Srbije da umjesto na traženju što bržeg sporazuma sa Prištinom, više pažnje posvete izgradnji državne i nacionane platforme u čijoj bi pripremi učestvovali svi relevantni društveni činioci.

Na taj način bi se čuvali osnovni interesi našeg naroda i povratilo bi se povjerenje svih ključnih društvenih faktora u zemlji. Istovremeno bi trebalo raditi i na izgradnji povjerenja i razumijevanja sa kosovskim Albancima – navode episkopi na čelu sa patrijarhom Irinejem.

Za SPC, kako se ističe, Kosovo i Metohija nikada nije bilo, niti može biti samo političko pitanje za čije rješavanja monopol imaju isključivo državni organi.

– Za nas je pitanje KiM, kroz svu našu istoriju i danas, prije svega pitanje opstanka našeg sveštenstva, monaštva, vjernog naroda i naročito naših drevnih svetinja bez kojih ne bismo bili ono što jesmo – poručili su episkopi SPC, izražavajući podršku vladiki Teodosiji, sveštenstvu, monastvu i vjernom narodu Eparhije raško prizrenske i njihovim naporima da ostanu i opstanu na izvorištu srpske duhovnosti i identiteta.

– Obaveza Sabora i cijele Crkve prema KiM je danas veća jer se zemlja nalazi pred sve jačim međunarodnim pritiscima da se odrekne Kosova i Metohije, ili da kroz direktno priznanje ili prećutnom saglasnošću Kosovo dobije stolicu u UN ili odricanje Srbije od njega pod bilo kojom formom, zauvijek bi ukinulo svako istorijsko pravo Srbije na ovim prostorima srpske duhovnosti i državnosti – dodaje se u saopštenju.

– Posebno zabrinjava što se pod vidom navodnog razgraničenja između Srba i Albanaca nameće mogućnost odvajanja ako ne cijelog onda najvećeg i najvažnijeg dela KiM iz sastava Srbije i njegovo priznanje kao dela nezavisnog Kosova ili takozvane Velike Albanije – navodi se u saopštenju SPC.

Episkopi su naveli da bi posljedice ovakve odluke bile tragične za opstanak našeg naroda i nasih svetinja jer bi u tom slučaju većina Srba ostala bez adekvatne zaštite i bezbjednosti zbog čega bi bili prinuđeni na iseljavane sa svojih istorijskih prostora.

Na taj način bi došlo do brisanja svh tragova srpskog istorijskog postojanja. Ideja takozvane podjele unosi veliki nemir i zabrinutost među naše vjernike i ne uživa podršku najvećeg broja građana Srbije uopšte.

Oni navode da sistematsko izbjegavanje preuzetih obaveza vezanih za Zajednicu srpskih opština i drugih sporazuma iz Briselskog dijaloga samo potvrđuje da bi u datim okolnostima bilo veoma teško naći dugoročno rješenje.

– To svakako znači da naša Crkva ne podržava zamrznuti konflikt već štaviše podstičemo nastavak jednog otvorenog, ali pažljivo vođenog dijaloga koji bi u prvi plan stavio zaštitu ljudskih i vjerskih prava, unaprijeđenje vladavine prava, jačanju pravne sigurnosti i efikasniju zaštitu ugrožene duhovne i kulturne baštine koje ne bi zavisilo od samovolje Prištine – ocijenili su episkopi SPC.

Oni su naveli da je teško govoriti o bilo kakvom daljem dijalogu bez stvaranja uslova za povratak raseljenih i njihove imovne. Odustajanje od tog zahtijeva značilo bi prihvatanje posleratnog etničkog čišćenja,

– Bez tih preduslova nemoguće je govoriti o trajnijem rješenju probelma na KiM. Zato je postavljanje ishitrenih rokova i pored krajnje nepovoljnih uslova na terenu i kompleksne situacije u EU, bez ikakvog opravdanja.

Državnost Srbije od početka je bila neraskidivo povezana sa duhovnom tradicijom naše crkve kao ključnog faktora našeg indentiteta kroz istorjiu, navodi se na kraju saopštenja.