Politika

Direktor beogradskog Muzeja žrtava genocida: Novi talas revizije istorije u Hrvatskoj je neprimjeren

Direktor beogradskog Muzeja žrtava genocida Veljko Đurić Mišina rekao je povodom 22. aprila – Dana sjećanja na žrtve genocida i proboj ustaškog logora Jasenovac, da je najnoviji talas revizionizma istorije u Hrvatskoj neprimjeren, jer ono što se desilo, teško je tumačiti na neki novi način.

Direktor beogradskog Muzeja žrtava genocida: Novi talas revizije istorije u Hrvatskoj je neprimjeren
FOTO: SRNA

Nama to na neki način ne smeta. Nesporno je da oni imaju pravo da u svojoj državi rade što hoće, ali to što rade treba da ima obzira prema prošlosti u kojoj su oni kao narod, odnosno apsolutna većina hrvatskog naroda, učestvovali u podršci NDH gde su učinjeni stravični zločini, prvenstveno nad Srbima, Jevrejima, Romima i ostalima – rekao je Đurić.

On kaže da Muzej reaguje na tu reviziju koliko je moguće dokumentarnim filmovima, novim izdanjima, pričama, tribinama, izložbama, ali da je u političkom pogledu nemoćan da utiče na političke elite i u Hrvatskoj, kao i u Srbiji.

Đurić je podsjetio da Muzej u svom kalendaru obilježavanja značajnih godišnjica iz istorije stradanja srpskog i drugog naroda na ovim prostorima već decenijama obilježava 22. april 1945. godine, koji podsjeća na datum kada su zatočenici ustaškog logora Jasenovac izvršili proboj u pokušaju da spasu gole živote i izađu iz tog pakla.

On je dodao da Muzej na svoj način reaguje na različite političke događaje koji se odnose na reviziju istorije.

Đurić je rekao da u ovoj godini Muzej planira da objavi knjigu Spisak stradalih u anglo-američkom bombardovanju 1944. godine, koja obuhvata posebno istraživanje i pregled matičnih knjiga umrlih na beogradskim grobljima, u opštinama, parohijskim domovima i župama, kao i džamijama.

On je naveo da to nije bilo “savezničko bombardovanje”, kako je uobičajeno da se kaže, jer ne mogu vas saveznici bombardovati, nego da je bilo anglo-američko bombardovanje Beograda.

– Prema njemačkim tumačenjima, ima više stradalih 1944. godine od anglo-američkog bombardovanja, nego od njemačkog 1941. godine u aprilu. Mislim da su u pravu – kaže Đurić.

On je naveo da njemačka procjena govori da je 1944. godine stradalo otprilike 2.500 stanovnika Beograda.

– Naše procjene govore o 800 imena, odnosno personalnih podataka žrtava sahranjenih po beogradskim grobljima. Možemo da pretpostavimo da je bilo i masovnih grobnica stradalih, ali opet ta cifra ne može biti iznad 1.000. Volio bih da nas neko demantuje – rekao je Đurić.

On je dodao da će Muzej možda već za dva mjeseca objaviti i knjigu Stradanje naselja opštine Surčin.