Cvijanovićeva je poručila da će novu Vladu Srpske podržati u daljim nastojanjima da ekonomski razvija Srpsku, te čuva njenu političku stabilnost i institucije.
Potrebno je jačati ekonomsku osnovu. Podržavam najavu nove Vlade da se obezbijedi više posla i zaposlenosti, ali je isto tako potrebno i utvrđivati koji su to obrazovni profili za koje možemo garantovati više posla – rekla je Cvijanovićeva za RTRS.
Ona je navela da je u periodu dok je bila premijer Srpske mnogo uloženo u izgradnju puteva, auto-puteva i novih bolnica koje su regionalno koncipirane, studentskih domova, renoviranje školskih objekata i vrtića.
– Uspjeli smo da povećamo penzije i došli smo do otprilike povećanja od 20 odsto. Sada imamo dodatnih dva odsto povećanja i biće nastavljeno i dalje. Uspjeli smo da obezbijedimo i povećanje plata za sve radnike u privatnom i u javnom sektoru – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je napomenula da je policija Srpske opremljena novim vozilima, opremom, naoružanjem, te da su stvoreni bolji uslovi za rad renoviranjem i izgradnjom policijskih stanica, kao i Centra za obuku u Zalužanima.
Cvijanovićeva je naglasila da je i agrarni budžet povećan, kao i određena socijalna davanja, od kojih su neka nova poput naknade za demobilisane borce ili nezaposlene porodilje, ali i civilne invalidnine.
Predsjednik Srpske podsjetila je da je osnovan Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu.
– To treba da se posmatra samo kao dobra osnova za kretanje naprije – naglasila je Cvijanovićeva i istakla da dobre uspjehe nije spriječila ni globalna kriza, ali ni elementarne nepogode poput poplava i suša.
Ona je dodala da u narednom periodu ima mnogo toga što je potrebno uraditi, poput određenih projekata u energetike koji su započeti.
– Vidim da je premijer stavio akcenat na to i sigurna sam da će taj dio uspjeti da završi – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da se uspješnost Vlade ogleda i u dobroj saradnji sa socijalnim partnerima, jer zajedno rade na istom zadatku.
– Da to nije tako mnogo bi nezadovoljstva dolazilo od njih – rekla je Cvijanovićeva.
Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je da se saradnja sa Srbijom sve više razvija kako raste i svijest o potrebi sve veće bliskosti, pa čak i usaglašavanja određenih stavova.
Cvijanovićeva je rekla da postoji dobra institucionalna saradnja, ali i personalna, kao i jaka veza među srpskim narodom s obje strane Drine.
Ona je istakla da je Srbija posljednjih godina na drugačiji način zauzela stav prema Republici Srpskoj, odnosno većem prisustvu u Republici Srpskoj putem realizacije određenih projekata.
Cvijanovićeva je zahvalila predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i Vladi Srbije za takav stav, te izrazila zadovoljstvo što je njena prva zvanična posjeta kao predsjednika Srpske bila upravo Srbiji.
Napominjući da je za Srpsku izuzetno važno da je Srbija sve jača, Cvijanovićeva je konstatovala da je u regionalnom kontekstu Srbija najveći igrač.
– Zbog toga mnogi nastoje da smanje njen kapacitet i potencijal, da je iscrpljuju političkim temama i postavljaju bezobrazne uslove kakvi se ne postavljaju drugim državama – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da institucije i funkcioneri Srpske prate procese u regionu, te konstatovala da je situacija nestabilna, ali da je to potrebno posmatrati globalno i u kontekstu EU, odnosno na koji način su međunarodni faktori uticali da se nešto desi ili ne u regionu.
Cvijanovićeva je naglasila da je EU imala pogrešan pristup prema prostoru zapadnog Balkana, odnosno nejednak tretman prema državama i narodima na prostoru bivše Jugoslavije, što je izazvalo određene frustracije.
Ona je navela da su pravljeni različiti kriterijumi prema svakoj zemlji, zbog čega je izgubljeno mnogo vremena koje je moglo biti dobro vrijeme za sve novonastale zemlje i neka pitanja ne bi još bila otvorena.
Cvijanovićeva je rekla da joj je to postalo kristalno jasno kada su postavljani uslovi za kretanje prema EU.
– Tada su za BiH govorili da je potrebna reforma policije, na određen način da se centralizuje javna uprava i pravljene su određene institucije, a istovremeno za Makedoniju su postojali uslovi decentralizacije javne uprave, policije, da bi izašli u susret željama albanske zajednice, a na uštrb makedonske – rekla je Cvijanovićeva.
Kao primjer navela je i nejednak odnos prema pitanju povratka, gdje se od BiH očekivalo da vrati imovinu vlasnicima, a od Hrvatske ne.
– U trenutku kada /samoproglašeno/ Kosovo uvodi takse, kada sami jednostrano nastupaju, prave vojsku, EU poziva obje strane da se uzrdže. Da li je moguće da to radite? Imate jednog koji nešto pravi, pozivate oboje da se uzdrže, a nemate hrabrosti da pozovete tog nekog – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je konstatovala da je EU možda svoju slabost najviše pokazala kada je riječ o /samoproglašenom/ Kosovu, čiji funkcioneri i narod EU ne doživljavaju niti kao faktor niti kao nekoga ko je relevantan, već cijene stavove SAD.
– Kako da mi posmatramo EU kao nekoga ko ima autoritet, a znamo da se kosovski funkcioneri ismijavaju na račun funkcionera EU – upitala je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da se politički stavovi mogu mijenjati u skladu sa promijenjenim okolnostima, te da nije tačan zaključak bivšeg člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića da je to neprihvatljivo ponašanje u međunarodnim odnosima jer to demantuje i međunarodna praksa.
Kao primjer navela je da u tom slučaju Velika Britanija nikada ne bi mogla da napusti EU.
Ona je navela da je promjena stava u vezi sa članstvom BiH u NATO uslijedila nakon devet, 10 godina kada se shvatilo da su postavljani određeni politički uslovi, poput knjiženja imovine.
– Stvorila se percepcija da je taj uslov postavljen samo da bi se otela teritorija Republike Srpske i dala BiH. Rasla je i svijest o tome da je to vojni savez koji je bombardovao nas i Srbiju, pa je i Srbija imala izraženiji stav da želi neutralnost. Mnogo toga se desilo u tih devet, 10 godina – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je napomenula da je krajnji rezultat toga Rezolucija o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti Republike Srpske, koju je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 2017. godine.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.