To je put koji su za samo nekoliko dana prošli najviši zvaničnici BiH, a čini se da je prividni evroentuzijazam bio samo pred ambasadorima zemalja Kvinte, u susret Samitu EU Zapadni Balkan, a čim je taj samit prošao stvari su se vratile tamo gdje su bile godinama – na nulu, u smislu napretka na evropskom putu zemlje.
Podsjećamo, Predsjedništvo BiH se, nakon više od godinu mirovanja, sjetilo 14 prioriteta iz Mišljanja Evropske komisije, formiralo političku adhok grupu s ciljem što bržeg njihovog ispunjavanja, a zapadne diplomate su im – aplaudirale.
Međutim, stvari su vrlo brzo postale jasnije; lider HDZ BiH Dragan Čović odbio je da učestvuje u toj novoj grupi, uz smisleno obrazloženje da BiH već ima Mehanizam koordinacije za evropska pitanja, a potom je uslijedila razočaravajuća Deklaracija sa samita u kojoj se ne pominje članstvo u EU nego „evropska perspektiva“ Zapadnog Balkana.
Na kraju je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio da Srpska nije spremna da se odrekne prava na veto u institucijama BiH. To se, istina, drugačije formulisano, nalazi upravo među 14 famoznih prioriteta za BiH.
– Ne sporimo evropske integracije, ali ono mišljenje Evropske komisije i 14 mjesta čini mi se da su napisani da BiH nikada ne dođe do toga – rekao je Dodik za RTRS.
Kada je riječ o uslovljavanju BiH, s Dodikom se slaže predsjednik Glavnog odbora SDP BiH Saša Magazinović.
– Politika EU prema BiH je u posljednje vrijeme bila duboko nepravedna. Ona se vodi tehnokratski, a ne politički, i kada pogledate 14 preduslova za kandidatski status, ko god to analizira jasno mu je da se to ne može ostvariti bez promjene Ustava. Postaje jasno da je poruka „ispunite 14 preduslova“ zapravo poruka „vi niste dobrodošli u EU“. Čak mislim da je EU nekim potezima, posebno ono što su uradili Makedoncima, nakon što su ljudi čak promijenili ime države, zapravo poslala poruku nama na Balkanu da nismo dobrodošli u EU. Posebno je ta poruka poslata BiH kroz 14 preduslova za koje unaprijed znaju da BiH nema institucionalni i politički kapacitet da ih ispuni. Kada je riječ o našim političarima, znamo s kim imamo posla. Znamo da su to ljudi spremni mnogo toga reći, a malo uraditi – kaže Magazinović za Srpskainfo.
Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović smatra da se EU i BiH, odnosno Zapadni Balkan, nalaze u odnosu koji se može nazvati politika međusobnog laganja.
– Apsurdno, takva situacija odgovara i jednima i drugima. I Brisel se pravi tobože ozbiljan, zabrinut i preduzmiljiv prema Balkanu, a mi isto tako prema Briselu glumimo aktivnost, posvećenost. To je prizemno političko pozorište koje će sigurno trajati još desetak godina – kaže Todorović za Srpskainfo.
Objašnjavajući ovakvu tezu, Todorović tvrdi da politički lideti u BiH ne žele zaista da povedu zemlju ka EU.
– Razlog je vrlo jednostavan – oni su zaokupljeni korupcijom. Zašto bi se bavili EU kada za četiri godine valja uzeti milione maraka. Drugo, oni ne žele da uđemo u EU jer bi to ipak značilo neke obaveze, transparentnost, odgovornost na koju nisu navikli. Time bi sebi izbili vlast iz ruku, evropske integracije značile bi za mnoge kraj političke karijere – tvrdi Todorović.
Na naše pitanje znači li to da korupcije nema u zemljama EU i da su samo naši lideri korumpirani, Todorović kaže da postoji bitna razlika, a da ona nije u pojedincima.
– Ne mislim da su politički lideri u EU kao ljudi išta moralniji od naših lidera ili lidera u većem dijelu svijeta. Radi se o sistemu. Tamo policija, tužilaštva, sudovi, građanski nadzor nad instutucijama, sistem odgovornosti, medija, funkcionišu iznad dnevnih politika i iznad lidera u većini zemalja. Taj sistem uvijek stoji kao prijetnja da bi sutra mogli da završe u zatvoru. Sistem sprečava brutalne zloupotrebe koje vidimo kod nas, gdje politička moć prvo stavi pod kontrolu policiju i pravosuđe, a onda kreće da pljačka državni novac – objašnjava Todorović.
Kada je u pitanju ponašanje EU, on primjećuje da je Brisel potpuno zaokupljen svojim problemima, a osim toga, svaka od zemalja članica ovdje ima svoje interese, favorite i one koje ne želi.
– Uniji je Zapadni Balkan na marginama, njim se povremeno bave deklaracijama, inicijativama. Puštaju BiH da živi u agoniji, prepuštaju uticaj Kini, Risiji, SAD u svom dvorištu. Građani u regionu su politički nezreli, lakovjerni, međusobno posvađani i podijeljeni, kratkovidi, nasijedaju na manipulacije već 25 godina, nemaju jasnu svijest o izborima, protestima, građanskoj neposlušnosti – zaključuje Todorović.
Poštovati kućna pravila
Politička analitičarka Tanja Topić slaže se da je EU prema nama mnogo puta pokazala nedosljednost, te da interes domaćih političkih elita nije da BiH postane članica Unije, ali naglašava da bi ovo pitanje ipak trebalo postaviti na drugačiji način.
– Ako smo se opredijelili da postanemo članica EU, onda smo mi ti koji treba da poštujemo pravila koja vrijede u toj kući. Članstvo u EU je dobrovoljno. A da je EU bila nedosljedna, da je vrlo često mijenjala kriterijume, da se raspoloženje prema proširenju unutar same EU mijenjalo, to jeste okvir u kome se čitav ovaj proces dešava – kaže Topićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu