Politika

"POLITIČARI NAM SVE ODREĐUJU" U susret izboru 50 najmoćnijih u Srpskoj - riječ akademske zajednice

Političari i biznismeni koji imaju veze sa vlašću na bilo koji način oni su koji imaju moć i uticaj u Republici Srpskoj, a institucije sistema su na marginama društva.

"POLITIČARI NAM SVE ODREĐUJU" U susret izboru 50 najmoćnijih u Srpskoj - riječ akademske zajednice
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Ovo je mišljenje profesora sa oba univerziteta u Republici Srpskoj koje je Srpskainfo kontaktirala za mišljenje o tome ko ima stvarnu moć i uticaj.

Pitali smo ih za mišljenje kako kotira akademska zajednica u tom smislu.

Pasivna uloga akademske zajednice

Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Srđan Dušanić ocjenjuje da je transparentna moć prevashodno koncentrisana u političkim centrima koji svoj uticaj artikulišu i preko medija koje kontrolišu.

– Šta god stanovništvo mislilo o radu političkih predstavnika, činjenica je da su političari važan model za stavove i ponašanje tog istog stanovništva. Oni kreiraju smjer javnog mnjenja u praktično svim sferama, od politike do sporta i kulture. Narod na ovim prostorima je navikao i želi da mu razne vođe pokazuju šta, kako, kuda i gdje, što politički lideri i koriste. Sigurno da ne treba zanemariti ni zakulisni uticaj krupnog kapitala i kompanija koje mogu imati uticaj na političke predstavnike – obrazlaže Dušanić.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
Srđan Dušanić

Akademska zajednica, po njegovom mišljenju, nema potrebnu poziciju i moć u društvu iz jednostavnog razloga jer je sama zauzela pasivnu ulogu. Ona bi, kako kaže, trebalo da kroz istraživanja i javno iznošenje svojih stavova pruži kritičko sagledavanje aktuelnih pitanja i pruži smjernice za donošenje najboljih odluka.

– Međutim, ona nema ulogu koju bi trebalo da ima u predlaganju i donošenju različitih društvenih mjera i regulativa, niti u davanju povratnih informacija na njih. To je posljedica generalne tradicije nemiješanja u društvene procese, ušuškanijeg socijalnog statusa, te percipiranog društvenog pritiska i straha. Postoji i nemali broj “rent a analitičara” koji su sami i svjesno svoj „naučni potencijal“ stavili u funkciju različitih političkih interesa i propagande – naglašava dekan Dušanić.

Da bi u budućnosti došlo do većeg uticaja akademske zajednice potrebno je da, smatra on, pored ličnog angažmana budu ispunjeni i određeni društveni uslovi.

– Neophodno je da akademske institucije budu istinski autonomne (uključujući i finansijski aspekt), da imaju striktnije akademske standarde i procedure, te kontrolne mehanizme koji će rezultirati odabirom najkvalitetnijih kadrova. Tada se možemo nadati akademcima koji će u praksi ovaplotiti definiciju intelektualca kao osobe koja prije svega misli svojom glavom i preispituje – napominje Dušanić. 

Autoriteti

Profesor na Ekonomskom fakultetu Istočno Sarajevo Nikola Gluhović smatra da na našem prostoru uticaj imaju političari i oni koji su vezani bilo kako za politiku, naravno vladajuću.

Nikola Gluhović
FOTO: ЗАВОД ЗА УЏБЕНИКЕ И НАСТАВНА СРЕДСТВА/YOUTUBE/SCREENSHOT

– Tu je biznis i dobrim dijelom vjerski poglavari. Sve ostalo je na marginama društva, uključujući i institucije, koje su krhke – ocjenjuje Gluhović.

Na marginama društva, kako kaže, sve je ostalo, uključujući i akademsku zajednicu.

– Oni članovi akademske zajednice koji su na neki način uz politiku imaju određen značaj u užim krugovima, ne toliko za javnost i široke narodne mase – objašnjava Gluhović.

Pročitajte još

Njegovo mišljenje je i da među novinarima ima nekolicina uticajnih, ali zbog isprepletenosti sa vlašću.

– Mi smo društvo koje nema i ne trpi autoritet. Došli smo u tu situaciju da je sve dozvoljeno i da svako sve može. Nemamo nikakav korektiv, ni akademsku zajednicu, samo jednu tanku isprepletenu crvenu nit koja je uvek uvezana sa vlašću – dodaje Gluhović.

U razvijenim demokratskim društvima su, prije svega, kako ističe,  razvijene institucije.

– One su te koje imaju snagu i čine razvijenost društva. Imaju tradiciju i kontinuitet društva. Krasi ih odgovornost. To karakteriše stabilnost institucija. Na ovim našim prostorima institucija je krhka kategorija, nedovoljno su razvijene, a ne postoji ni svijest javnosti o značaju institucija – obrazlaže profesor Gluhović.

Kapital

Poznati profesor filozofije iz Banjaluke Miodrag Živanović, koji je penzionisan, kaže da je poznato ko ima najveću moć u Republici Srpskoj.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– To je Milorad Dodik i njegove institucije vlasti. To je sve i materijalizovano kroz ogroman kapital koji su on i njegova porodica stekli i taj kapital se svakodnevno uvećava – ocjenjuje Živanović.

Smatra da akademska zajednica nikada nije ni imala uticaj, a ističe da je bolje pitanje zašto je ova zajednica sterilna.

– Problem je zapravo što je Univerzitet u Banjaluci, i svi drugi univerziteti u cijeloj u BiH, pod kontrolom politike ili političara. Rektori univerziteta su samo na papiru, a stvarni rektori su političari, koji imaju najveću moć. Tako je i u srednjem i u osnovnom obrazovanju. Dakle, uticaj je izmješten iz institucija sistema. U institucijama niko ništa ne odlučuje. E, to je ključni problem svega – zaključuje Živanović.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu