-Na to posebno obratite pažnju da vam se ne bi desilo da radite pogrešan test pa ispadne na papiru da nemate antitijela, a uistinu ste imuni na koronu. A na sve to ste napravili i nepotreban trošak oko 2.000 dinara je testiranje na IgG antitijela. Organizam stvara IgG antitela na različite proteine virusa – najčešće na spajk protein (S-protein), nukleokapsid (N), u određenoj meri i na omotač (E – envelope) i na membranu virusa (M). N antitijela, ona na nukleokapsid, najbrže nastaju, ali najbrže i nestaju iz cirkulacije, dok su S zapravo antiijtela na spajk protein, koji služi za vezivanje korone za ljudske ćelije.
Većina vakcina su napravljene tako da stimulišu sintezu antitijela usmjerenih na S-protein – Fajzer-Bajontekova, sputnjik V, Astra Zenekina. I efikasnost tih cjepiva provjerava se određivanjem IgG antitijela na S-protein. U slučaju testiranja antitijela na druge proteine korone, test će biti negativan, a time će se dobiti i lažna slika da vakcinisana osoba nema antitijela, piše Kurir.
Iako je nizak nivo antitijela Bez sekiracije Dr Gnjatović ističe da antitijela treba provjeravati najmanje tri-četiri nedjelje nakon primanja druge doze vakcine i dodaje:
– Nije neophodno da se analize rade nakon vakcinacije jer ne mora svako da ima podatak koliki je nivo antitijela. I taj nivo antitijela nije u korelaciji sa zaštitom koju vakcina pruža. Neko će se nasekirati što ima manje antitijela, ali to ne znači da nema zaštitu.
A kad je riječ o inaktivisanim vakcinama, kakva je kineska kompanije Sinofarm, IgG antitijela na S-protein mogu, ali ne moraju da se razviju nakon vakcinacije. I zato bi se na testu antitijela za S-protein možda pokazalo da vakcinisani nema antitijela, dok bi test na N antitijela bio pozitivan.
Dr Marija Gnjatović, istraživač Instituta za primenu nuklearne energije (INEP), kaže za Kurir da je najpouzdanije da imate detekciju na S i N, jer će time biti pokrivena i antitijela na prirodnu infekciju i na vakcinaciju. Naravno, moguće je uraditi i dva odvojena testa, i na S i na N, ali je trošak dupli.
– Na početku epidemije – u martu, aprilu i maju, dominantno su se radili testovi na S-protein. Ali onda se shvatilo da se kod prirodne infekcije predominantno stvaraju antitijela na N, pa su laboratorije krenule s testovima baziranim na nukleokapsidu. Kad je počela vakcinacija, krenulo se sa serološkim testovima antitijela na S-protein, koji se uspješno pravi i kod Fajzerove i sputnjik V i kod Astra Zenekine vakcine. Najveći broj ljudi vakcinisan Sinofarmovom vakcinom dominantno stvara odgovor prema N, ali 10-15 odsto njih razvije slab odgovor prema S, i zato je najbolje da se radi kombinacija ova dva proteina. Međutim, ta reakcija se vremenom mijenja kod prirodne infekcije i moguće je da će i inaktivisane vakcine, kakva je kineska, koje stvaraju odgovor prema N, vremenom stvoriti jači odgovor prema S-proteinu – objašnjava dr Gnjatović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu