Stručnjaci upozoravaju da ovakvo ponašanje može dovesti do širenja bakterija, od kojih neke mogu biti smrtonosne. Dr. Kristin Karson, viši istraživač na Univerzitetu Zapadne Australije, napisala je za portal The Conversation: “Možda se vi nećete razboljeti, ali povećavate širenje bakterija. Ovo može povećati rizik od infekcije i bolesti kod drugih ljudi, uključujući one sa oslabljenim imunitetom, poput starijih osoba i onih koji se liječe od raka”.
Istraživanje je obuhvatilo 1.229 ljudi starijih od 18 godina, a tema su bile njihove navike pranja ruku. Ukupno, 19 odsto ispitanika priznalo je da ne pere uvijek ruke nakon korišćenja toaleta.
Lidija Buhtman, izvršna direktorka Savjeta za bezbjednost hrane Australije, izjavila je:
– Ovogodišnje istraživanje Omnipoll pokazalo je da 19 odsto Australijanaca ne pere uvijek ruke nakon odlaska u toalet (što je povećanje sa prošlogodišnjih 17 odsto), dok 42 odsto njih ne pere ruke prije nego što dođe u kontakt s hranom (što je takođe porast u odnosu na prošlogodišnjih 34 odsto). Tokom pandemije COVID-19, pranje ruku se poboljšalo, ali sada Australijanci ponovo usvajaju loše navike – rekla je.
Rezultati istraživanja pokazali su i razlike u navikama pranja ruku među polovima i starosnim grupama. Muškarci su manje skloni da operu ruke nakon korišćenja toaleta (80 odsto muškaraca u poređenju sa 83 odsto žena), kao i prije rukovanja hranom (55 odsto muškaraca naspram 62 odsto žena).
Mlađe generacije pokazale su se znatno lošijima u održavanju higijene ruku u poređenju sa starijima. Samo 69 odsto ispitanika mlađih od 34 godine reklo je da uvijek pere ruke nakon korišćenja toaleta, u poređenju sa 86 odsto onih starijih od 65 godina.
Istraživanje Savjeta za bezbjednost hrane Australije otkrilo je i da skoro petina ljudi ne pere uvijek ruke nakon korišćenja toaleta.
– Urin i fekalije sadrže milione mikroba, a fekalije imaju više od 100 milijardi mikroba po gramu. Kada koristite toalet i dodirujete površine u kupatilu, prenosite mikrobe. Ljudi koji preskaču pranje ruku prenose te mikrobe sa sobom, ostavljajući ih na površinama koje kasnije dodiruju – istakla je dr Karson.
Dok anketa nije ispitivala razloge zbog kojih ljudi ne peru ruke, dr Karson kaže da se ti razlozi vjerovatno razlikuju zavisno od životnih okolnosti. Jedna studija iz Indije, koja je ispitivala školarce, otkrila je da je 91 odsto djece imalo nizak stepen percepcije rizika od bolesti, što znači da nisu smatrali da će se razboljeti zbog nepranja ruku nakon toaleta.
– Zanimljivo je da je nemogućnost da vide mikrobe bila jedan od najvećih razloga za odsustvo brige o tome, što je navelo 46 odsto djece da ne pere ruke. Međutim, 72 odsto njih reklo je da bi prali ruke ukoliko bi to činili njihovi prijatelji – ističe.
Na osnovu ovih rezultata, Savjet za bezbjednost hrane Australije apeluje na ljude da poboljšaju svoje navike u vezi sa pranjem ruku. Njihov savjet je da uvijek perete i sušite ruke prije rukovanja, pripreme i konzumacije hrane, nakon dodirivanja sirovog mesa, ribe, jaja, nakon korišćenja toaleta, brige o djeci ili drugima, mijenjanja pelena, nakon duvanja nosa, dodirivanja kućnih ljubimaca ili čišćenja posipa za mačke, i nakon baštovanstva.
Za pravilno pranje ruku, Savjet preporučuje sljedeće korake:
Nakvasite ruke i dobro ih trljajte sapunom najmanje 20 sekundi, ne zaboravljajući da operete predio između prstiju i ispod noktiju. Možda će vam trebati i četkica za nokte. Temeljno isperite ruke pod mlazom vode kako biste uklonili bakterije. Osušite ruke čistim peškirom najmanje 20 sekundi. Dodirivanje površina mokrim rukama podstiče širenje mikroba sa površine na ruke. Ukoliko trenutno nemate vode, koristite alkoholni gel za dezinfekciju ruku.