Najbolji primjer za staru izreku „koliko jezika znaš, toliko vrijediš“ su konkursi za posao u kojima je engleski gotovo neizbježan, a nerijetko se traže i drugi strani jezici.
Zbog sve češće saradnje sa inostranim kompanijama, kao i dolaska stranih gostiju, poslodavci zahtjevaju odlično poznavanje stanih jezika, što mladima ne predstavlja nikakav problem, međutim, šta je sa onim malo starijim?
Prema podacima ankete Republičkog zavoda za statistiku RS, skoro dve trećine osoba starosti od 25 do 64 godine, tačnije 63,2 odsto, ne govori nijedan strani jezik.
Upravo ova statistika, koja se nikako ne podudara sa potražnjom na tržištu rada, dovela je do toga da su škole stranih jezika pune ljudi starijih od 40 godina, koji većinom uče engleski.
U školama stranih jezika rekli su nam da je ljudi u srednjim godinama sve više, da se čak formiraju i posebne grupe, a mnogo ih zahtjeva i učenje administrativnog riječnika.
Na učenje engleskog, nakon nekoliko neugodnih situacja na poslu i željom za napredovanje, odlučila se i Milanka Sarić (49) iz Banjaluke.
Radila sam kao kuvarica u restoranu i kada sam dobila unapređenje za šefa kuhinje, koji je često komunicirao i sa gostima, doživjela sam nekoliko neugodnosti. Iako sam naučila nazive jela, nisam imala dovoljno riječi da stranim gostima predstavim šta sve nudimo – kaže Sarićeva.
Na kurs engleskog odlučila se, kaže, kada joj je šef rekao da mora usavršiti jezik da bi nastavila raditi na toj poziciji.
– Omladini je laške, jer se oni sada rađaju uz strane jezike, dok kod nas to nije bilo tako. Nismo odrasli uz stranu muziku i televizor, a ni u školi jezici nisu bili toliko naglašeni. Zato sada ulazim u pedesetu godinu i ponovo u školsku klupu – dodaje naša sagovornica.
Osim radnika u ugostiteljstvu, neugodnih situacija imali su i radnici zaposleni u stranim firmama, koji su se na učenje engleskog odlučili zbog komunikacije sa poslodavcima koji ne govore srpski jezik.
Komunicirati sa svijetom se mora i svako ko želi da napreduje mora da poznaje bar engleski jezik, kaže ekonomista Anita Vuković.
– Za obrazovanje nikada nije kasno. Osobe koje su u potrazi za radnim mjestom učenjem stranih jezika mogu znatno unaprijediti svoj položaj na tržištu rada. Međutim, bojim da su mlađi opet u prednosti, jer za dobre pozicije u velikom kompanijam samo jedan strani jezik više nije dovoljan – kaže Vukovićeva.
Dodaje da je generacijski jaz doveo do doga da odrasli jako slabo poznaju jezike, a isto tako smatraju baukom upuštanje u bilo kakav novi vid obrazovanja u „kasnim godinam“
Obrazovanje odraslih
Iako je u većini zemalja promena zanimanja i upisivanje nove škole u tridesetima, četrdesetima svasvim normalno, kad nas je teško vidjeti brucoša od 40 godina.
Prema pomenutoj anketi RZZS u Republici Srpskoj u formalnom ili neformalnom obrazovanju učestvovalo je 9,8 osto odraslih, što znači da se više od 90 odraslih osoba nije doškolovavalo ni u kakvom smislu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu