Iako je tekst Prijedloga ovog zakona pred parlamentarce uputio Klub poslanika SNSD, o potrebi donošenja zakonskog rješenja o utvrđivanju porijekla imovine godinama govori i opozicija. SDS je u dva navrata predlagala usvajanje zakona o utvrđivanju porijekla imovine, ali njeni prijedlozi nisu imali podršku većine.
SNSD je u prvoj polovini prošle godine poslao svim klubovima poslanika u NSRS Nacrt navedenog zakona, te ih pozvao da uđu u razgovore i konsultacije prije njegovog donošenja.
Nedugo kasnije i SDS je predstavio svoj Nacrt zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom oporezivanju nezakonito stečene imovine kojim se reguliše ista materija. Na kraju se pred poslanicima našla verzija koju je napravio Кlub poslanika SNSD.
Tokom skupštinske rasprave u junu prošle godine svoje primjedbe na predloženi Nacrt zakona imali su brojni poslanici, kako oni iz vlasti, tako i opozicije, nakon čega je on upućen i u javnu raspravu širom Republike Srpske. Primjedbe i sugestije na navedeni Nacrt zakona dale su i pojedine sudije, profesori, Pravobranilaštvo Republike Srpske, predstavnici Poreske uprave, ali i neke nevladine organizacije, poput Transparensi Internešnel BiH (TI BiH).
Iz SNSD tvrde da su neke od primjedbi, koje su dobijali tokom skupštinske i javne rasprave, uvažili i uvrstili u Prijedlog zakona koji će se sljedeće sedmice naći pred poslanicima.
Ideja predlagača, kako je istaknuto u materijalima, jeste da se pod lupu stave svi građani koji imaju uvećanje imovine u uzastopne tri godine, veće od 300.000 hiljada maraka. Smatraju da će tako Srpska pokazati da nema kompromisa u pogledu borbe protiv korupcije.
Stan, kuća, poslovne zgrade i prostorije samo su neke od nepokretnih stvari koji će biti oduzete od onog ko ne uspe dokazati srazmjeru između primanja i imovine koju posjeduje.
Predmet kontrole biće između ostalog i pokretne stvari, hartije od vrijednosti, štedni ulozi, novac, ali i kriptovalute i slično.
Najčešća primjedba tokom javne i skupštinske rasprave bila je da je potrebno smanjiti census od 300.000 KM na 200.000 KM i manje. To je odbijeno iz razloga, kako navodi predlagač, jer “je cilj ovog zakona prvenstveno da se utvrdi porijeklo imovine veće vrijednosti”.
Zamjenik predsjednika Kluba poslanika SNSD u parlamentu Srpske, Srđan Mazalica, ističe da su kroz rasprave dobili brojne primjedbe koje su pažljivo razmotrili, a neke od njih i uvažili.
On ističe da se nisu obazirali na to da li je primjedbe dao neko iz vlasti ili opozicije, već su analizirali šta je najbolje da se uvrsti u navedeni Prijedlog zakona.
– Pregledali smo stenogram iz NSRS i izvještaje sa javnih rasprava, te analizirali koje su primjedbe dobre i da li će poboljšati tekst zakona. U obrazloženju, koje se može naći u skupštinskim materijalima, naveli smo sve primjedbe koje smo dobili i objašnjenje da li su one prihvaćene ili nisu, i zašto je neka prihvaćena ili nije prihvaćena – pojašnjava Mazalica za Srpskainfo.
On dodaje da su najviše primjedbi usvojili od poslanice Ivanke Marković, ali i od nekih opozicionih poslanika.
Mazalica vjeruje da je predloženi zakon jako dobar i da se nadopunjuje sa Zakonom o oduzimanju imovine stečene izvršenjem krivičnog djela.
– Uvažili smo najbolje primjedbe, ali ne mislimo da neko treba gladati za naš zakon ako se ne slaže sa konceptom – poručio je Mazalica.
Iz opozicije juče nisu željeli da komentarišu navedeni Prijedlog zakona, ističući da ga još nisu iščitali, pa ne mogu reći koja je razlika između Prijedloga i ranijeg Nacrta zakona.
– Zauzećemo stav kada vidimo Prijedlog i napravimo analizu. U svakom slučaju nemamo neka očekivanja od ove vlasti da može da donese jedan dobar antikorupcioni zakon, a pogotovo da ga provodi. Za stvarne efekte utvrđivanja nezakonite imovine i oduzimanja te imovine, moraće da dođe do promjene vlasti – naveo je poslanik PDP, Igor Crnadak za Srpskainfo.
Poslanik SDS, Davor Šešić, kratko je rekao za Srpskainfo da će kroz ponuđena rješenja od strane SNSD vidjeti da li tu postoji zaista volja da se obračunaju sa svim onima koji su do imovine došli nelegalno.
– Ili je samo riječ o ušminkanom zakonu koji će postojati na papiru, ali neće biti primjenljiv i neće davati adekvatne rezultate, koje građani očekuju – zaključio je Šešić.
Rukovodilac Odjela za analize i javne politike u TI BiH, Uglješa Vuković kaže da još nisu detaljno pregledali Prijedlog navedenog zakona, ali da je po onome što su mogli da vide jasno da većina prijedloga i komentara, ne samo od njih, već i drugih učesnika javne rasprave, nisu usvojene.
– Mi ostajemo pri svim onim komentarima koje smo isticali i prije pola godine. Naša najveća zamjerka ili najveći strah koji postoji u dobrom dijelu stručne javnosti jeste to da bi se zakon mogao koristiti u svrhu političkog revanšizma. Smatramo da u rješenjima iz tog Prijedloga zakona nije precizirano nad kojim licima bi se i pod kojim kriterijumima sprovodile kontrole porijekla imovine – kaže Vuković za Srpskainfo.
On dodaje da se time ostavlja prostor za moguće političke zloupotrebe.
TI BiH, takođe, smatra da bi se ovakvim jednim zakonom prevashodno trebala kontrolisati imovina bivših i aktuelnih nosilaca javnih funkcija, kao i svih drugih osobe koje bi mogle biti izložene povećanom riziku od korupcije.
– Osobe koje bi bile prioritet pri kontroli imovine morale bi biti jasno određene u samom zakonu. Smatramo da se to ne bi smjelo prepustiti diskreciji nekog novoosnovanog sektora u Poreskoj upravi RS, što bi otprilike bio slučaj prema predloženim zakonskim rješenjima – poručuje Vuković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu