Ali, većina žena kasnije žali što nije imala više djece.Svet ima sve manje djece i nema naznaka da će biti bolje. Ovo važi pogotovo za razvijenije zemlje, ali ne samo za njih, upozorava njemačka sociološkinja Katja Rost, jedna od najboljih poznavateljki rodnih uloga i uklapanja karijere i porodice.
Gotovo je zapanjujuće, kaže Rost, što sve studije pokazuju da se žene kasnije kaju što nisu imale više djece. I to posebno visoko obrazovane žene. “U jednom trenutku se opcije sužavaju i često ostana na jednom ili nijednom djetetu“, priča ona za magazin Špigel.
Sve bude preče od djece
U Srbiji je stopa rađanja svega 1,6 dece po majci. U Njemačkoj, odakle Rost dolazi, još je dramatičnije – samo 1,35 u prošloj godini.
Iznad svjetskog proseka (oko 2,3) ne nalazi se nijedna evropska teritorija osim malenih Farskih Ostrva. Zašto je to tako u razvijenijim zemljama?
-Kada dođe želja za djecom, to je u fazi odlučujućih koraka u karijeri. Ko želi da napreduje na poslu, sa 30 ili 35 mora da dirinči, bude fleksibilan, putuje. I onda se planiranje porodice opet odlaže, a nekad se nikad i ne desi – prenosi magazin “Vreme” njene riječi.
Ova sociološkinja, koja predaje na Univerzitetu u Cirihu, kaže da još jedna neočekivana stvar utiče na ovo. Naime, ispitivanja među studentima su pokazala da mladi ljudi pogrešno vjeruju da svaka žena bez problema može zatrudnjeti sa 35 ili 40 godina.
– Tome doprinose i mnogi medijski napisi o poznatim ženama koje su kasno postale majke i dele svoju sreću sa javnošću. Ali, ništa ne čitamo o drugima, koje su neuspešno pokušavale – kaže Rost.
Prema njenim istraživanjima, za odlaganje zasnivanja porodice mahom se navode veoma lični razlozi – nema odgovarajućeg partnera ili neko ne želi da mu život bude „ograničen“ djecom, hoće hobije i karijeru. Ili pak iz zdravstvenih razloga ne može da ima djecu.
Pare ne znače skoro ništa
U Srbiji su posljednjih godina drastično povećanja davanja za porodice, porodilje, novorođenu djecu. Ali, prema riječima Katje Rost, loša vest je što to gotovo da ne igra nikakvu ulogu u podizanju nataliteta.
Kako kaže, rđavo stoje i skandinavske zemlje koje važe za uzor socijalne politike i politike prema porodici.
-Kod novca postoji važniji faktor – danas vam ne trebaju djeca kako biste se obezbjedili u starosti. Ranije, u agrarnim društvima bez penzionih sistema i staračkih domova, djeca su bila neka vrsta životnog osiguranja – navodi Rost za Špigel. Danas pak, primećuje, dominira narativ da „djeca koštaju“. “Stalni pozivi za više mesta u državnim vrtićima i državnih davanja pokazuju da djeca zbilja znače finansijski trošak. Ali, to se lako izmetne u poruku – čuvajte se djece, to su samo nevolje.“
Uz to, majke koje ostanu sa djecom kod kuće često se posmatraju kao neka vrsta žrtvi patrijarhata. Rost pak kaže da majke često i same tako žele.
“Dakle to nije kazna i one nisu žrtve. One donose emancipovanu odluku koju društvo treba da prihvati baš kao i odluku žene da gradi karijeru.“
Inače, Rost (48) ima desetogodišnjeg sina. I sama zna šta znači odlaganje djece zbog karijere i žali što nije na to mislila još dok je studirala – prije nego što se karijera zahuktala, prenosi Vreme, Špigel
Neuvijeno kaže da mlade saradnice i svoje studentkinje otvoreno savetuje: “Počnite ranije da rađate djecu!“
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu