Francuska i Velika Britanija, saveznice Poljske, objavile su Njemačkoj rat 3. septembra.
Samo nekoliko sati nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju na Ukrajinu u četvrtak, mnogi su se zapitali da li je ovo početak Trećeg svjetskog rata – ili nastavak Hladnog.
– Ne, to nije to (početak Trećeg svjetskog rata)… Pravo pitanje je da li je ovo početak drugog Hladnog rata, a odgovor će možda zavisiti od dugovječnosti Putinovog režima – rekao je “Glasu Amerike” (VOA) Džošua Polak, urednik lista “The Nonproliferation Review” i bivši konsultant američke vlade za pitanja povezana sa oružjem masovnog uništenja.
Karakteristike
S njim se slaže Naoko Vejk, profesorka istorije Univerziteta Mičigen.
– Izgleda da je ovo jedan od početaka drugog Hladnog rata od kojeg smo viđali toliko mnogo dešavanja širom globusa u posljednjoj deceniji – rekla je.
Ipak, stručnjaci kažu da ukrajinska invazija i Hladni rat imaju različite karakteristike. Hladni rat trajao je od 1947-1989, a konačno se okončao raspadom Sovjetskog saveza. Tokom tog perioda SAD i SSSR su razvile velike vojno-industrijske komplekse i krenule da razvijaju projektile.
– Mislim da je mnogo straha koji je postojao u toj deceniji potekao iz zaista egzistencijalne prijetnje koju je donio naglasak koji je Hladni rat uveo za nuklearnu moć – rekla je za „Ju-es-ej tudej“ istoričarka Univerziteta Njujork En O’Donel.
Ona je istakla da se Hladni rat pojavio iz političkog rješenja Drugog svjetskog rata.
– To je bio sukob ne samo vojnih sila već ideologija i svjetskih pogleda – izjavila je O’Donel.
Hladni rat se vodio oko ideologija, dok je kod ukrajinske invazije riječ o ponovnom uspostavljanju teritorije koju je Rusija izgubila nakon kolapsa SSSR-a. O’Donel veruje da Putin želi da pošalje poruku Vašingtonu da je i Rusija supersila.
Ona smatra da je napad dio njegovog šireg napora da legitimiše svoju vladavinu i moderne Rusije kao sile preko reference na kraj Drugog svjetskog rata.
“Ako Rusija napadne Baltik, a NATO odgovori…”
Brajan Klark, istraživač Instituta Hadson, smatra da bi napad na Ukrajinu mogao da bude “početak dugoročne, usporene globalne konfrontacije između Rusije i zapadnih susjeda, koja bi mogla da bude dopunjena sukobom između Kine i njenih istočnih susjeda”.
Ali, smatra da ovo nije početak Trećeg svjetskog rata.
– Bar ne u smislu kako su se prethodni svjetski ratovi odigrali. Rusija može da upravlja svojim operacijama u Ukrajini kako bi spriječila eskalaciju konflikta van kontrole, a Sjedinjene Američke Države, NATO i Evropska unija su se pomirili s tim da ne intervenišu vojno – istakao je Klark.
I Kenet Vajstin, kolega istraživač Instituta Hadson, smatra da smo “daleko” od Trećeg svjetskog rata.
– Daleko smo od Trećeg svjetskog rata ali mnogo bliže nego prije 24 sata – rekao je on za VOA u četvrtak, dan kad je Rusija pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu.
– Ali, ukoliko NATO bude primoran da se pozove na Član 5 ako Rusija napadne Baltik, Poljsku ili druge članice alijanse, a Kinezi istovremeno i masovno krenu na Tajvan dok Iran lansira žestoki napad na Saudijsku Arabiju, stići ćemo do tamo – naveo je Vajnstin, dodajući da je takav scenario “nezamisliv, ali ne i nemoguć”.
Član 5 Pakta govori da je napad na jednu napad na sve članice, na šta je podsjetio i američki predsjednik Džo Bajden u obraćanju naciji povodom ruskog napada na Ukrajinu.
Demokratije protiv autoritarnosti
Bret Bruen, šef savjetničke firme “Global Situation Room”, smatra da je prerano nazvati napad na Ukrajinu novim svjetskim ratom.
– Ipak, očigledno je da se vodi svjetski rat na nizu frontova između demokratija i autoritarnih režima. Iako se možda ne bore na bojnom polju, sigurno se vode na internetu i preko regionalnih konflikta na mjestima kao što su Ukrajina i Avganistan – istakao je Buren, bivši direktor globalnog angažmana Bijele kuće.
Višnu Prakaš, bivši ambasador Indije za Kanadu i Južnu Koreju, ocijenio je za VOA da bi “bez obzira na rješenje situacije, došlo do ogorčene podjele između Rusije i Zapada, što bi izazvalo novi Hladni rat”.
– Ako bi NATO intervenisao vojno, ishod situacije je nepredvidljiv i čak bi moglo da izazove Treći svjetski rat – istakao je Prakaš.
“Ovo postaje konflikt većih razmjera”
VOA navodi da je rano pisanje “Tajma” o Drugom svjetskom ratu (ono što nam je danas poznato kao Prvi svjetski rat se prije pojave Drugog zvao prosto svjetski ili Veliki rat) navelo tadašnjeg američkog predsjednika Frenklina Ruzvelta da započne korišćenje tog termina iako vlada nije zvanično usvojila taj naziv za konflikt sve do septembra 1945, mjesec dana nakon predaje Japana, piše Blic.
Ankit Panda, istraživač Programa nuklearne politike Fondacije za međunarodni mir Karnegi, takođe smatra da je prerano govoriti u terminima “Trećeg svjetskog rata”.
– Zabrinutost je da ovo postaje evropski konflikt većih razmjera – rekao je on, ukazujući na “malu mogućnost” da bi druge države mogle da ugrabe priliku dok je Zapad ometen krizom u Ukrajini da nastave sa eskalacijama na drugim mjestima”, za šta je istakao da “nema dokaza da je to vjerovatno”.
Nova era
VOA ukazuje da je ono što je jasnije među stručnjacima da ove nedjelje počinje nova era, bez obzira na to kojom se terminologijom ona na kraju obilježi.
– Putinova invazija mogla bi da signalizira posmrtna zvona poslijeratnog globalnog poretka i uspon revanšističke globalne alijanse Rusije, Kine i Irana, neometanog vladavinom zakona i laserski fokusiranog na prelome u sistemu zapadne alijanse – rekao je Vajnstin.
Lider republikanaca Donjeg doma američkog Kongresa, Kevin Mekarti, rekao je u saopštenju u četvrtak o Ukrajini da je “ovaj čin rata namijenjen prekrajanju istorije i, što je još više zabrinjavajuće, narušavanju ravnoteže snaga u Evropi”.
Ugledni američki dnevnik “Njujork tajms” piše da je Putin “lansirao nastavak Hladnog rata”. List je naveo da ruska invazija napreduje dok zapadne zemlje sankcionišu Rusiju, te ukazao da je u toku “sudbonosna nova borba između Istoka i Zapada bez naznaka kuda bi mogla da odvede niti koliko bi mogla da traje”.
“Ono što je sada jasno”, piše list, “jeste da je gospodin Putin gurnuo Evropu u najopasniji sukob od Drugog svjetskog rata. On je pokrenuo nastavak Hladnog rata, potencijalno opasniji jer njegove tvrdnje i zahtjevi ne nude osnova za pregovore i zato što je Rusija pored svog nuklearnog arsenala sposobna (i) za lansiranje masivnog destruktivnog sajber rata”.
Novinari su i američkog predsjednika upitali da li vidi početak novog Hladnog rata.
– To zavisi… – odgovorio je Bajden, dodavši da je izvesnije da će “ovo biti hladan dan za Rusiju”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu