Zasijane kontejnere isporučili su kooperantima koji će proizvesti rasad i zasaditi na vlastitim oranicama. Uzgoj duvana u Semberiji i Posavini ovo preduzeće planira na 400 hektara površine, za 15 odsto više u odnosu na prethodnu godinu.
Sa kooperantima je ugovorena proizvodnja duvana na 300 hektara u Semberiji i 100 hektara u Posavini.
I ove godine je obezbjeđen kompletan repromaterijal za prozvodnju, mineralno đubrivo, hemijska sredstva za zaštitu biljke i zasejano sjeme u kontejnere sa supstratom.
Tehnolog u proizvodnji Branislav Andrić ističe da se, iako vremenski uslovi nisu idealni, sjetva duvana mora obaviti.
Zasijani rasad proizvođači će voziti kući i ostavljati u zatvorene prostorije, dok se ne steknu uslovi da se postave u plastenik. Od sjetve do iznošenja rasada na njivu treba da prođe od 55 do 60 dana, da bi se sadnja obavila u prvoj dekadi maja, što je optimalno vrijeme – naglašava Andrić.
Kada se duvan posije i temperatura bude viša od 5 stepeni Celzijusa, proizvođaču duvana kontejnere postavljaju u plastenike na hidroponiju – vodeni rastvor u koji se dodaju hranjivi elementi i zaštitna sredstva. Ovu tehnologiju proizvodnje rasada, koja se pokazala kao izuzetno dobra, AD „Duvan” primjenjuje duže od 10 godina.
– Iako smo 2005. prešli na hidroponski uzgoj rasada duvana, mi i dalje svake godine nabavljamo sjeme, repromaterijal, supstrat i dajemo našim kooperantima na odloženo, odnosno na čekanje dok se ne završi ciklus proizvodnje. Na taj način pomažemo proizvođačima da lakše zasnuju proizvodnju – naglašava Andrić.
Niska otkupna cijena
Mnogim domaćinstvima proizvodnja duvana je jedini izvor prihoda i najrentabilnija, naročito onima koja posjeduju zemlju lošijeg kvaliteta gdje žitarice ne mogu dati kvalitetan rod.
Međutim, iz godine u godinu i proizvodnja duvana sve teže opstaje jer je repromaterijal skup, a otkupna cijena niska.
Andrić kaže da, uprkos tome, AD „Duvan” ne može da ponudi više od ove cijene duvana.
– Srednju klasu plaćamo 3 KM po kilogramu, a tu su i bonusi za proizvođače koji proizvedu više od 150 kilograma po dunumu. Zadnjih par godina više je bilo sušnih godina i teško je bilo doći do tog prinosa, ali ipak ima se neka računica – kaže Andrić.
Ratari odustaju
Uz nisku otkupnu cjenu i podsticaj koji je proteklih godina iznosio od 30 do 50 pfeninga po kilogramu suvog duvana od Ministartsva poljoprivrede RS, kao i 15 pfeninga od grada Bijeljina, ova proizvodnja je sve manje isplativa.
Dragan Jović iz Čađavice proizvodi duvan 30 godina, te je nekada pod ovom biljkom imao više od osam hektara oranice. Kaže da je prošle godine smanjio površinu. Upozorava da sve više ratara napušta ovu proizvodnju.
– Cijena duvana se godinama ne mijenja, a cijene repromaterijala rastu. Klima se mjenja i nemoguće je proizvoditi na zemljištu gdje nema mogućnosti za zalijevanje – kaže Jović, ali dodaje da će uprkos tome duvan i dalje proizvoditi.
Ističe da je mnogo uložio u mehanizaciju, sušare za duvan, traktor i priključke specijalizovane za ovu proizvodnju.
Proizvođači nastavljaju proizvodnju
Na području Semberije proizvođači najavljuju da će se nastaviti baviti sa proizvodnjom duvana.
Za srpskainfo.com, portal „EuroBlica“, ističu da na njihovim oranicama duvan postiže bolje prinose od žitarica. Poručuju i da kada je godina povoljna, od duvana mogu lijepo zaraditi.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu