Najbolji primjer za to je pobjeda Šefika Džaferovića nad Denisom Bećirovićem za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Prema preliminarnim rezultatima izbora, Džaferović je osvojio oko 37 odsto glasova, ali mu to neće biti prepreka da u naredne četiri godine predstavlja Bošnjake u Predsjedništvu BiH.
Ako bismo s analizom išli u detalje, onda treba imati u vidu da je izlaznost na izbore u Federaciji BiH bila tek nešto veća od 50 odsto. To znači da je za Džaferovića glasalo tek oko petine glasača s pravom glasa, ali je ipak pobijedio. Slično je bilo i prije četiri godine kada je Bakir Izetbegović dobio 32,8 odsto glasova birača.
Takođe, na nedjeljnim izborima za predsjednika Republike Srpske, prema nepotpunim rezultatima, nijedan kandidat nije prešao granicu od 50 odsto glasova. Željka Cvijanović trenutno ima 283.538 glasova ili 47,4 odsto osvojenih glasova birača koji su 7. oktobra izašli na birališta.
Takođe, 2014. Milorad Dodik je postao predsjednik RS sa 45,3 odsto glasova.
Prije četiri godine Mladen Ivanić je postao srpski član Predsjedništva BiH osvojivši manje od 50 odsto glasova tačnije 48,6 procenata. Ista situacija se mogla desiti i na posljednjim izborima da je, osim Milorada Dodika i Mladena Ivanića, bio bar još jedan jači kandidat koji bi “razvukao glasove“. Ovako je Dodik ipak uspio da osvoji natpolovičnu većinu – tačnije oko 54 odsto glasova.
Kako bi bile izbjegnute ovakve situacije, u većini zapadnih zemalja postoji drugi krug izbora za predsjedničke funkcije. Dakle, ako niko od kandidata u prvom krugu glasanja ne dobije podršku više od polovine glasača, u drugi krug glasanja idu dva kandidata s najviše glasova. Tek u drugom krugu funkciju osvaja onaj ko dobije najveću podršku.
Prema riječima stručnjaka za politički sistem, to bi u BiH pomoglo da pobjednici dobiju veći procenat glasova, a samim tim i veći legitimitet, ali bi dodatno zakomplikovalo ionako složen izborni sistem.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu