Posljedice nadriljekarstva mogu da budu daleko ozbiljnije, posebno kod osoba koje, generalno, nisu dobrog zdravstvenog stanja. Kod njih određena infekcija može dovesti do generalizovane infekcije, pa čak i do sepse, upozoravaju ljekari.
Olgica Markanović iz Banjaluke akter je najnovijeg slučaja nadriljekarstva koji i dalje trese region. Ona je nedavno uhapšena u Beogradu, a sumnjiči se da je pružala medicinske usluge iz oblasti estetike, te da je unakazila 11 svojih mušterija.
Činjenica je, naime, da su mnoge žene veoma zainteresovane za „peglanje“ bora na licu, uklanjanje podočnjaka, povećanje usana, korekciju nosa, ali odluka da im to urade osobe koje nisu medicinske struke veliki je rizik po njihovo zdravlje.
Estetski hirurzi s kojima smo razgovarali kažu da nadriljekari svojim mušterijama nerijetko naprave štetu koja teško može da se popravi.
– Dermalno duboke ožiljne promjene na licu nemoguće je u potpunosti popraviti. Neke stvari se mogu zaliječiti, ali oštećena koža sa dubokim ožiljcima ne može se korigovati – objašnjava za Srpskainfo načelnik Klinike za plastično-rekontruktivnu hirurgiju i opekotine UKC RS, dr Nikola Baroš.
Hirurgija
Dodaje da i u ovu zdravstvenu ustanove dolaze pacijenti koje su nadriljekari upropastili.
– Kada se nestručne osobe bave estetskom hirurgijom i medicinom, generalno, komplikacije su očekivane. Neke od njih moguće je rješavati samo hirurški. Tu je neophodno da otvorite ranu, da evakuišete određeni upalni proces, da primjenite antibiotik. Oni koji nemaju ljekarsku diplomu to jednostavno ne znaju. Osoba koja nije medicinski obrazovana, a prije svega nije ljekar, ne može propisati ni antibiotik, a kamoli da može procijenti stanje infekcije i adekvatno djelovati. Posljedice estetske prirode ponekad su u drugom planu u odnosu na ugroženost života, ako dođe do komplikacija koje nadriljekar ne zna ni da prepozna, ni da riješi – naglašava dr Baroš.
Zato je, kako kaže, estetske korektivne operacije, bilo da su u lokalnoj ili opštoj anesteziji, moguće raditi jedino u uslovima koji su za to određeni, a to su operacione sale.
– Nemoguće je operativne zahvate kapaka, anomalija na licu i druge zahvate, posebno one u opštoj anesteziji, raditi van operacione sale. Takođe, ove zahvate može da radi samo specijalista plastične rekonstruktivne hirurgije – ističe dr Baroš.
Dr Zlatko Berberović, specijalista za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju i osnivač Centra za plastičnu hirurgiju „Berberović“ u Tuzli, kaže da mu uglavnom dolaze žene nakon pokušaja korekcije grbavog nosa laserom.
– To je neviđena glupost kako u odluci, tako i po katastrofalnim posljedicama. Naime, uništena koža na nosu se više ničim ne može vratiti u prvobitno stanje. Oni koji su ih upropastili kažu pacijentkinjama da imaju keloid, što predstavlja tešku i zlonamjernu manipulaciju. Ovaj ožiljak se, naime, javlja samo kod osoba koje su genetski predisponirane za njegovu pojavu, a nikada se ne javlja na nosu i uopšte tako ne izgleda – tvrdi za Srpskainfo dr Berberović.
Kontrolisani haos
Prema njegovim riječima, bilo koja medicinska usluga podrazumijeva dvostrani odnos onoga koji daje i onoga koji prima tu uslugu.
– Pojedinci koji ilegalno pružaju zdravstvene usluge koriste stanje kontrolisanog haosa u zemljama u tranziciji, kao što su zemlje Balkana. Oni su nekvalifikovani i nestručni, sa visokim ambicijama u pogledu sticanja materijalne koristi, sa visokim mišljenjem o sebi i svojim sposobnostima snalaženja. Koriste se jednom vrstom manipulacije, znajući da djevojke i žene gube potpunu moć racionalnog pristupa kada je u pitanju spoljni izgled – ističe dr Berberović.
Dodaje da su osobe koje im poklanjaju povjerenje uglavnom djevojke i žene koje “gube pamet” kada im se nagovijesti da bi mogle napraviti neke pozitivne pomake u svom izgledu.
– To su uglavnom osobe koje s vrlo skromnim ulaganjima nastoje da prate trendove koje diktiraju društvene mreže. Svaka prosječno pametna osoba mora da zna koliki je to rizik. Neko ko drži do sebe i svog zdravlja ili svog estetskog cilja, nikada neće raditi estetske zahvate po stanovima, garažama ili kozmetičkim salonima – kaže dr Berberović.
Radila godinama
Dr Darko Jović, direktor zdravstvene ustanove “S-tetik” i profesor Medicinskog fakulteta u Banjaluci, ističe da je nadriljekarstvo kod nas uzelo velikog maha.
– Mi kao društvo moramo da se borimo protiv toga, ali, iskreno, nisam siguran da će se ovaj problem riješiti u neko skorije vrijeme. Ljudi kod nadriljekara najčešće odlaze kako bi uštedili, ne razmišljajući o posljedicama. A komplikacije znaju biti tako velike da ni najbolji hirurg na svijetu ne bi mogao da ih popravi. Znam za pomenutu Banjalučanku, dolazili su mi njeni pacijenti. Problem je što je trebalo par godina da ona bude uhapšena. Definitivno postoji problem kontrole tih ljudi – naglašava dr Jović.
U Inspektoratu RS podsjećaju da je republička zdravstvena inspekcija sredinom 2019. pojačala kontrolu kozmetičkih i salona za njegu tijela.
– To je rezultat sve većeg interesovanja građana za različitim estetskim intervencijama na licu i tijelu, te potencijalnog rizika od nestručne primjene određenih sredstava. Međutim, prošla godina je iziskivala potpuno angažovanje inspekcijskih službi na sprovođenju mjera za suzbijanje pandemije, što je značajno uticalo i na kontrole pomenutih salona – ističe za Srpskainfo načelnica Odjeljenja za odnose sa javnošću, Dušanka Nikolić.
Kontrola
Prema njenim riječima, do sada je u desetak slučajeva utvrđeno da su pojedini saloni usluge iz oblasti estetske hirurgije reklamirali putem drušvenih mreža ili na svojoj inernet stranici, ili su u objektima zatečena medicinska sredstva, te su inspektori zabranjivali pružanje ovih usluga.
– Fizička lica koja neregistrovana rade po kućama, vrlo lako mogu biti kliconoše. U takvim uslovima postoji rizik da se usluge pružaju u nehigijenskim uslovima, sporna je stručnost tih osoba, kao i porijeklo i ispravnost proizvoda koji se koriste, te građanima prijeti opasnost od raznih infekcija. Međutim, ako vlasnik objekta nije saglasan s tim da inspektor obavi kontrolu, jedini način je izdavanje naloga od strane nadležnog organa kojim se odobrava ulazak, uz asistenciju policije – objašnjava Nikolićeva.
Naglašava da usluge iz oblasti estetske hirurgije, kao što su primjena botoksa i hijaluronskih filera, te slični tretmani, spadaju u zdravstvene usluge.
– Ove usluge podrazumijevaju primjenu lijekova i medicinskih sredstava, što je dozvoljena samo u zdravstvenim ustanovama, od strane stručnih, posebno obučenih zdravstvenih radnika. Nestručna primjena ovih proizvoda za posljedicu može imati razne vrste infekcija, alergijskih reakcija, a moguće su i trajne deformacije – kaže Nikolićeva.
Navodi da građani, prije svega, treba da se informišu s kim dogovaraju usluge, da li su te osobe registrovane, da li je rješenje o registraciji vidno istaknuto u objektu, što je obaveza, da li izdaju račune za usluge…
– Takođe, pozivamo ih da, ukoliko imaju saznanja o osobama koje nelegalno pružaju zdravstvene usluge, obavijeste nadležnu inspekciju – poručuje Nikolićeva.
Poseban rizik za građane predstavlja neregistrovano pružanje usluga u privatnim prostorijama, iza zatvorenih vrata, jer nemaju dokaz da su platili tu uslugu. U slučaju da dođe do oštećenja zdravlja, ne postoji nijedan materijalni dokaz da je usluga izvršena upravo kod te osobe. Mogućnost obeštećenja u ovakvim slučajevima podrazumijeva isključivo sudski proces, gdje bi se u dokaznom postupku, uz saslušavanje svjedoka, dokazivale okolnosti pod kojima je došlo do oštećenja zdravlja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu