Minić je naveo da je ovogodišnji iznos agrarnog budžeta veći za gotovo 70 odsto i daje mogućnost adresiranja mnogobrojnih izazova sa kojima se suočava sektor poljoprivrede, ali i onih u vezi sa kvalitetom života u ruralnom području. U okviru podrške tekućoj proizvodnji cilj nam je postići što veći obuhvat korisnika i što više malih i srednjih proizvođača uvesti u sistem podrške tako što ćemo maksimalno smanjiti nivoe dostignutog obima proizvodnje za ostvarivanje prava na podršku naglasio je Minić u intervjuu Srni.
On je kao primjere toga naveo smanjivanje uslova za premiju na ovce sa 100 ovaca na 50 ovaca, premije za junice sa tri na dvije u ravničarskom i jednu u brdsko-planinskom, za krmače sa 10 na pet, te sa 1,5 hektara pšenice na hektar.
Minić je najavio i mogućnost korigovanja gornjih limita kako bi se stimulisali i oni koji se poljoprivredom bave kao biznisom i osigurao i njihov opstanak na tržištu. To za naše potrošače znači redovnu snabdjevenost osnovnim životnim namirnicama. Uvešćemo i mjeru podrške po grlu, i to za one proizvođače koji prerađuju mlijeko na gazdinstvu, proizvode sir i koji nisu u sistemu otkupa, jer dosad nisu bili obuhvaćeni podsticajnim mjerama – rekao je Minić.
Prema njegovim rječima, težište ulaganja oko 40 odsto ukupnih sredstava jesu kapitalne investicije i dugoročna ulaganja u ruralni razvoj. Namjera nam je povećati iznos sufinansiranja kapitalnih investicija naročito za brdsko-planinska područja, za mlade na selu, te uvrstiti sve vrste investicija koje mogu doprinijeti većoj efektivnosti proizvodnje. Takođe, pored postojećih mjera ruralnog razvoja namjeravamo ove godine donijeti i nekoliko novih mjera podrške koje će imati za cilj unapređenje tržišne infrastrukture, samozapošljavanja, razvoja preduzetništva, razvoja ruralnog turizma i drugo” – naveo je Minić.
On je rekao da će biti dodatno povećana izdvajanja za mjere sufinansiranja premije osiguranja, kao i za podršku proizvodnji domaćeg sjemena, a biće podržane i sve investicije i istraživanja koja idu u pravcu primjene novih tehnologija, digitalnih alata, automatizacije radnih procesa i slično kako bi se odgovorilo na nedostatak radne snage.
Minić je istakao da na proizvodnju u sektoru voćarstva i vinogradarstva, osim vremenskih prilika, negativan uticaj ima i nedostatak radne snage koji se pokušava nadomjestiti što većim stepenom automatizacije radnih procesa, kao i da se preduzimaju mjere i aktivnosti u cilju prevazilaženja i poboljšanja postojećeg stanja.
On je naveo da ukupni procijenjeni obim jesenje proizvodnje u sektoru voćarstva i vinogradarstva iznosi oko 331.000 tona na 15.000 hektara, a da je očekivana vrijednost proizvodnje oko 200 miliona KM.
Imajući u vidu trenutno stanje u poljoprivrednoj proizvodnji, određene probleme kad je u pitanju plasman proizvoda i cijene repromaterijala, Minić je naveo da su Vlada RS i Ministarstvo poljoprivrede preduzeli mjere radi prevazilaženja i poboljšanja postojećeg stanja. Osim redovnih mjera podrške, koje se realizuju kroz otkup voća, podršku investicijama u zasnivanje novih zasada, protivgradnu mrežu, sisteme za navodnjavanje i drugo, za voćarsku i vinogradarsku proizvodnju iz Kompenzacionog fonda RS odobreno je i isplaćeno dodatnih milion KM – rekao je Minić.
Dodao je da će se u narednom periodu, osim redovnih mjera podrške koje će zbog povećanja budžeta biti značajno veće, osmisliti model sistemske podrške razvoju sektora voćarstva koje je u stagnaciji posljednjih godina.
– U tom smislu, očekujemo doprinos naših naučnih, savjetodavnih i stručnih institucija, kao i organizacija proizvođača – istakao je Minić.
Resorni ministar naveo je da je, kada je riječ o planovima za ovu godinu, nakon uspješne realizacije prethodnog kredita, Evropska investiciona banka odobrila novi kredit za projekte zaštite od poplava u Republici Srpskoj u iznosu od 19 miliona evra.
Minić je precizirao da će tim kreditom biti finansirani projekti sanacije dijela korita rijeke Vrbas u Banjaluci, sanacija rijeke Miloševice u Prijedoru, sanacija crpnih stanica pored rijeke Save, početak izgradnje Drinskog nasipa u Semberiji i druge mjere.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu