Promociji zbirke „Opjesmozdan“ publika će moći prisustvovati u nedjelju, 29. maja u Banskom dvoru, za vrijeme trajanja festivala književnosti „Imperativ“.
Ovaj pjesnik je za Srpskainfo ispričao da njegova poezija ima svoje uporište u Pravoslavlju, filosofiji i tradiciji.
Pjesme su mu do sada prevedene na šest jezika i objavljivane na književnim sajtovima širom Balkana i svijeta. Višekrunina pjesma ”Zatvorenici” uvrštena je u svjetsku antologiju u Indiji u gradu Nju Delhiju.
Prva zbirka pjesama objavljena je 2019. godine pod nazivom „Pauk ili čovjek“ u izdavaštvu književne zajednice Jovan Dučić iz Trebinja.
– Zajedničko za sve moje pjesme je da se bave centralnim temama kao što su ljubav, Pravoslavlje, patriotizam i vaskrsenje. Sve moje pjesme se bave traženjem smisla postojanja čovjeka na zemlji i traženja odgovora na ta pitanja – ispričao je ovaj pjesnik.
Kako kaže, koncepcija cjelokupnog njegovog stvaralaštva je u pronalaženju smisla postojanja čovjeka kroz sve moguće borbe, patnje pa do iskonskog vaskrsenja.
Dodaje da je kroz sve tri zbirke pjesama suštinska nit ista, te da u njima nije bilo većih tematskih oscilacija. Razlika je što su u drugoj zbirci pjesama „Vjetrometrina“ uvršteni i auforizmi i eseji.
– Za treću zbirka pjesma „Opjesmozdan“, na kojoj sam radio tri godine, mogu da kažem da je to nešto najbolje što sam do sada napsiao, jer ima mnoštvo kovanica, koje dočaravaju šta za mene znači umjetnost i književnost. Sam naziv zbirke „Opjesmozdan“ je bogat koliko i čitava knjiga. Ovo djelo je usko povezano sa mojim najdubljim identitetom i životom – naglašava Višekruna.
Za rad na ilustraciji na koricama koji nosi naziv ”Neuroni” pobrinuo se njegov veliki prijatelj nadareni liričar Srđan Stojanović iz Trebinja, a kako kaže, ona se jako dobro uklopila u čitavu zbirku pjesma.
– Ova ilustracija označava bezgraničnost, beskonačnost, svevremenost i vaskrsnje. Ona govori kako negdje postoji početak, ali ne i kraj te beskonačnosti – pojasnio je on.
Dodaje da kroz svoje pjesme ne pristaje na nikakve poluživote ili podanički mentalitet. To se, osim konstante borbe i patnje, jako osjeti u njegovim pjesmama, a na kraju svega ključa vaskrsenje, što je i najvažnija crta u ovoj zbirci.
– Ovakvo shvatanje je i razumljivo jer su moji učitelji u prvom redu Dostojevski, koji je najviše bio prožet vaskrsenjem. Njegova ličnost se prostirala od pakla do raja, što se dosta osjeti i u mojim pjesmama. Pjesme su jako zanimljive i prijemčive za čitaoce – kazao je Višekruna.
Osim Dostojevskog, veliki pečat u njegovom stvaralačkom radu ostavili su Njegoš, Jesenjin, Niolaj Velimirović, Svetitelj Atanasije i Rumi.
– Ovo su velike ličnosti, stvaraoci, svetitelji i pjesnici koji su mnogo uticali na mene, moje stvaralaštvo i filosofsko promišljanje o čovjeku, svijetu, ljubavi i Bogu. U svom dosadašnjem radu sam najviše ponosan na novu zbirku koja je izašla prethodnik dana „Opjesmozdan“ u kojoj se nalazi 35 pjesama – naglasio je ovaj pjesnik.
Napominje da se u ovoj zbirci pjesma nalaze mnoga djela koja su napisana u Italiji, Istambulu, Srbiji, Trebinju i Herceg Novom, što je za njega posebno dragocjeno.
Kako kaže, savremena književnost se dosta promjenila u odnosu na njene tradicionalne korjene.
– Smatram da je internet revolucionarno otkriće, ali sa druge strane, on sa sobom nosi i veliku opasnost jer ostavlja mjesta za zloupotrebu, pa čak i u poeziji, aforizmima i ostalim kratkim pjesničkim izražajima – kazao je Stefan.
Međutim, laka dostupnost informacija je jedna od prednosti modernog doba, prožetog savremenom tehnologijom i digitalizacijom.
– Književnost i poezija treba da idu u korak sa savremenim svijetom, jer poezija traži sveprisutnost, kako stvaraoca tako i a njegovog djela, ali sa druge strane postoje i velike zloupotrebe interneta, čak i u neke najružnije svrhe – rekao je Višekruna.
On smatra da se mnogo više treba treba ulagati u književnost i umjetnost, međutim jedna od svijetlih tačaka je upravo predstojeći festival na kojem će gostovati 29. maja.
– Na ovom festivalu se promoviše književnost i daje dosta prostora, kako lokalnim tako i regionalnim autorima, da prestave svoj rad i stvaralaštvo. Ali kada sveukupno sagledamo kniževnu scenu u Banjaluci i regionu, mislim da su autori prepušteni sami sebi, što je veliki problem za nadolazeće stvaraoce i pjesnike – pojasnio je ovaj pjesnik.
Prema njegovim riječima, ljudi se dosta kolebaju, jer je za stvaranje velikih djela neophodna ljubav, želja i strast kako bi se ostalo na pravom putu umjetnosti i stvaralaštva.
– Trenutno stanje u društvu je jako teško za stvaraoca, jer je ono prožeto lakom zabavom i rijaliti programima. Sve je svedeno na materijalno i prizemno, a u politici, i opozicija i pozicija govore samo o materijalnim vrijednostima, o novcu. Nema ni riječi o kulturu – naglašava on.
Najviše ga je razočaralo to što jedino kad pjesnik ostvari veliki rezultate, onda postaje priznat i cijenjen iz mjesta iz kojeg dolazi, a trebalo bi biti obratno.
Posebno je zanimljivo to što ovaj pjesnik posljednjih pet godina radi u Kazneno popravnom zavodu u naselju Tunjice u službi obezbjeđenja i student je druge godine teologije u Beogradu.
– U svom budućem stvaralačkom radu ću možda naspisati i neki dramski komad, da pokušam da se izrazim i u tom pravcu. Namjeram da se posvetim teologiji i pisanja novih knjiga – otkriva Višekruna.
Pjesme je počeo da piše još kao tinejdžer, pa je iz svog bogatog iskustva dao par savjeta mladim.
– Svi mladi ljudi ne smiju dopustiti da im neko ili nešto krade snove, jer tada oni ruše svoj identitet i ličnost. Svoje snove i viziju bi trebali da slijede pod svaku cijenu. Ne smiju sebe i svoj život da pretvore u mašinu, jer je čovjek kreativno biće i mora da ispolji svoju kreativnu stranu – zaključio je Višekruna.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu