Postupajući po zahtjevu predsjednice Ustavnog suda BiH, Valerije Galić, Venecijanska komisija je razmatrala koje korake može preduzeti Ustavni sud BiH kako bi spriječio potpunu parazilu svog rada usljed budućeg penzionisanja sudija i kako unaprijediti njegov trenutni rad, u okolnostima izostanka troje domaćih sudija.
Samu suštinu preporuka Venecijanske komisije analizirao Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Venecijanska komisija je predložila nekoliko koraka koje može preduzeti sam Ustavni sud, a među kojima su najbitniji produženje mandata sudija nakon što napune 70 godina život i promjene u načinu glasanja na Plenarnoj sjednici i u Velikom savjetu Suda. Kao prvo, Komisija predlaže da se intenzivira rad Plenarnih sjednica Ustavnog suda.
Naime, redovne Plenarne sjednice su se održavale jednom u dva mjeseca (u 2023. godini), uprkos činjenici da je bilo nesumnjivo da će o svim predmetima morati odlučivati Plenarna sjednica. Tako je Ustavni sud povećao broj svojih Plenarnih sjedinca u 2024. godini, pa se one održavaju svakog mjeseca.
Venecijanska komisija ukazuje na finansijsku nezavisnost koju Sud uživa, a koja treba biti iskorištene radi zapošljavanja dodatnih prevodilaca za engleski jezik i vrlo kvalitetne metode automatskog prevođenja, a sve kako bi se ubrzao proces prevođenja prijedloga odluka za strane sudije.
Dva najznačajnija stava Venecijanske komisije se odnose na primjene u načinu glasanja u Ustavnom sudu i mogućnost produžavanja mandata sudija koje napune 70 godina života, a do momenta izbora njihovih zamjenika.
Glede načina glasanja, Komisija je stava da su odredbe u Pravilima Ustavnog suda prema kojima se odluče donose većinom glasova od ukupnog broja sudija tj. većinom od pet, vrlo krute i nepotrebne. Komisija ispravno ukazuje da Ustav BiH ne propisuje kojom većinom se donose odluke, već samo kojom većinom glasova se donose pravila Ustavnog suda.
Shodno tome, preporučuje se da se pravilima Ustavnog suda propiše da se odluke donose većinom glasova od prisutnih sudija na Plenarnoj sjednici ili Velikom savjetu. Tako za donošenje odluka u trenutnom sazivu Suda više neće biti nužno pet glasova, već četiri ili tri.
U pogledu mogućnosti produžavanja mandata sudijama koje su napunile 70 godina života, a sve dok se ne izaberu nove sudije, Komisija je ukazala da između urednog rada i funckionisanja Ustavnog suda i okončanja mandata sudija čim napune 70 godina života, namjera ustavotvorca sigurno nije bila da Ustavni sud BiH bude blokiran ili paralizovan u svom radu, posebno ako se ima u vidu njegov značaj u zaštiti ljudskih prava i funkcionisanju države. U izboru između nasuprot prolongiranju mandata trenutnih sudija, do izbora novih sudija, i okončanja mandata sudija čim napune 70 godina života, treba birati prvo, jer ono omogućava Ustavnom sudu da nastavi funckionisati i izbija iz ruku političara jedna od instrumenata kontrole i pritiska na ovu instituciju.
Nadalje, Komisija ističe da je odredba o prestanku mandata sudije nakon što napuni 70 godina života, u međusobnoj vezi sa odredbom prema kojoj su entiteti obavezni da izaberu njihove nasljednike. Međutim, ukoliko entiteti ne izvrše tu svoju ustavnu obavezu, odnosno ne poštuju princip lojalne saradnje između entiteta i države, kao što je to slučaj trenutno sa oba BiH entiteta, nužno je poduzeti mjere da se Ustavni sud ne dovede u stanje blokade i nemogućnosti izvršavanja svojih nadležnosti. Komisija ukazuje da je u drugih državama članicama Savjeta Evrope, u organskim ili ustavnim zakonima (dakle, ne nužno u ustavima), propisana mogućnost da sudije nastavljaju obnašati svoju funkciju sve dok ne budu izabrani njihovi nasljednici.
S obzirom da Ustav BiH ne ovlašćuje zakonodavca da donese sličan zakon o ustavnom sudu, a imajući u vidu poseban položaj pravila Ustavnog suda, koje se nalaze u razini organskih zakona koji regulišu rad i funkcionisanje ustavnog suda, Komisija smatra da Ustavni sud BiH ima pravo i obavezu da svojim pravilima propiše da će sudije koje napune 70 godina nastaviti obnašati svoju funkciju sve dok se ne izaberu sudije koje će ih zamijeniti. Istovremeno, sudije koje napune 70 godina života, i dalje mogu podnijeti ostavke. Takođe, entitetski parlamenti mogu bilo kada izabrati nove sudije. Međutim, ova nova odredba u Pravilima Ustavnog suda se ne bi mogla retroaktivno primjeniti, na način da se sudije Tadić i Simović vrate u Ustavni sud, već samo pro futuro, u slučajevima sudije Ćemana, sutkinje Palavrić i sutkinje Galić, koji bi trebali napuniti 70 godina života u tekućoj i u naredne dvije godine života.
Venecijanska komisija je dala uputu Predstavničkom domu Parlamenta FBiH da izmijeni svoj Poslovnik o radu i omogući da u slučaju blokade procesa izbora sudije Ustavnog suda BiH, u Komisiji za izbor i imenovanje, lista sa kandidatima za funkciju sudije, bude dostavljena direktno Predstavničkom domu, radi izjašnjavanja i glasanja.
Venecijanska komisija je svojim mišljenjem dala uporište Ustavnom sud BiH da izmijeni svoja Pravila, kako bi spriječio nepostojanje kvoruma za rad i dodatno slabljenje funkcionisanja Suda, u slučaju neizbora sudija nakon što sutkinja Palavrić i sudija Ćemana napune 70 godina života. Komisija je u suštini legitmizovala slične ranije pokušaje u Ustavnom sudu, te mu omogućila da ovo mišljenje koristi kao dodatni štiti od političkih napada koji će vjerovatno uslijediti kada se promijene Pravila kako je to predložila Komisija, piše Klix.
Pored toga, Predstavnički dom Parlamenta FBiH, mora preduzeti konkretne mjere, kako bi otkočio trenutnu blokada, ali i sve buduće potencijalne blokade, uklanjajući Komisiju za izbor i imenovanje iz procedure, onda kada ona ne uputi listu kandidata, u određenom vremenskom periodu, a nakon zaprimanja dokumentacije od postupajuće radne grupe.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu