Italijanski pisac koji je ovih dana u BiH promovisao svoj književni prvenac, kaže da je njegov nastanak, sa jedne strane posljedica spleta zanimljivih okolnosti, a sa druge plod stalne strasti prema pisanju koja ga je svojevremeno odvela u vode novinarstva.
-Upoznao sam glavnog protagonistu ovog romana, Alberta Seda, dok sam radio kao novinar tokom istraživanja teme Holokausta, Njegova potresna priča o 15- godišnjem dječaku, koji je spoznao užas Holokausta, ostao skoro bez kompletne porodice u gasnim komorama Aušvica, pretrpio nezamislive psihofizičke traume, ostao živ i vratio se uslovno rečeno normalnom životu i osnovao porodicu, osim što me je duboko potresla, poslužila mi je kao inspiracija za ideju da njegovu životnu priču pretvorim u knjigu. Jednostavno, priča Alberta Sede nije smjela ostati zarobljena u formi novinskog intervjua, već se morala proširiti, a knjiga je bila logičan nastavak tog procesa rekao je Rikardi i dodao da je je njegova ljubav prema pisanju i čitanju kao profesionalnog vojnika odvela prvo u novinarstvo, a potom i u književnost.
-Bez obzira što trenutno radim kao pukovnik italijanskih karabinjera u centru za odnose sa medijima,i dalje redovno pišem. To sam prvo radio kao novinar, potom i kao pisac, trudeći se da sva svoja zanimanja i iskustva pretočim u svoje knjige. Iako je, iza mene skoro desetak objavljenih knjiga, roman „Bio samo samo broj” koji je u Banjaluci objavljen na srpskom jeziku i dalje je knjiga na koju sam najviše ponosan, ne zbog sebe već zbog Alberta Seda, čovjeka koji je njen glavni junak i inspiracija -rekao je italijanski pisac.
Naglašen dokumentaristički stil romana i naracija u prvom licu su po Rikardijevim riječima posljedica želje da sačuva autentičnost orginalne ispovesti.
-Alberto je svoju životnu ispričao iz ugla dječaka koji je to doživio u doba Drugog svjetskog rata. Upravo zbog toga nisam pravio velike zanatske promjene već sam kompletan roman pričao u prvom licu upravo onako kako sam ga ja čuo i doživio, smatrajući da najači utisak na potencijalnog čitaoca ostavlja u tom formatu pripovjedanja – kaže Rikardi i dodaje da se u drugim romanima prilagođavao žanrovima u kojima je radio.
-U kriminalističkim romanima sam nastojao da sačuvam taj istraživački ton policijaca/novinara jer to najbolje poznajem. U drugim romanima vezanim za dosta realističnije teme, više sam eksperimentisao, iako u osnovi mog proznog stila naglašeno dominira novinarski stil pisanja – kaže Rikardi.
Bez obzira što je od Holokausta proteklo preko sedam decenija Rikardi kaže da se sjećanje na ovu tragediju mora čuvati, posebno u svjetlu jačanja desničarskih stranaka u Evropi.
-Bez obzira što je zabrana rada antisemitskih ili fašističkih političkih opcija utkana u ustav Italije i većine Evropskih zemalja, ne smije se dozvoliti da se sjećanje na sudbine Alberta Seda i milione drugih ljudi stradalih u pošasti zla poznatog kao nacizam, fašizam ili bilo kog drugog oblika totalitarizma, zaboravi. Alberto Seda, junak mog romana je i dalje živ, i još obilazi škole pričajući đacima svoju životnu priču. I dalje to čini na način na koji je on to kao djete doživio, kako bi što uvjerljivije svoje iskustvo prenio mladim generacijama, kako bi mladi ljudi, što bolje shvatili u kome pravcu vodi put mržnje i nasilja – kaže Rikaradi i dodaje da je veoma srećan što je njegova knjiga doživjela izdanje na srpskom jeziku upravo u Banjaluci.
-Tokom 90-ih radio sam kao mlad vojnik u BiH i imam, bez obzira na tragične ratne okolnosti mog boravka, lijepa sjećanja na ovaj grad i ovu zemlju. Iskreno, u to doba nisam ni sanjao da ću jednog dana biti pisac, izdavati knjige, a kamoli da će jedna od njih biti izdana u Banjaluci. Srećan sam zbog činjenice da sam ponovo dobio priliku da posjetim ovaj grad i da upoznam ljude koji su čitali roman,i da na taj način osvježim lijepe uspomene na ove prostore – kaže Rikardi.
Banjalučka promocija romana
Roman „Bio sam samo broj” imao je banjalučku promociju u srijedu uveče u Sali za promocije Jevrejskog kulturnog centra „Ari Livne”
Organizator promocije je izdavačka kuća „Imprimatur” iz Banjaluke, koja je zaslužna i za izdavanje Rikardijevog romana na srpskom jeziku.
Osim samog autora, kao gosti i moderatori na promociji govorili su Boris Maksimović, urednik „Imprimatura”, Milko Branković prevodilac romana na srpski jezik, te Đorđe Mikeš direktor JKC „Ari Livne”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu