Zvanični podaci na ovu temu više nego opominju.
Procjena je da više od 800.000 ljudi u svijetu izvrši samoubistvo ili da se na svakih 40 sekundi dogodi jedan suicid, zbog čega je to 15. uzrok smrti. Prema podacima SZO, 5 odsto stanovništva pati od depresije. U Srbiji je svaki šesti odrasli stanovnik između 18 i 65 godina ispunio neki od kriterijuma za 12 najčešćih psihijatrijskih poremećaja, pokazalo je istraživanje o mentalnom zdravlju nacije u vrijeme pandemije. Srbija ima oko 2,8 odsto stanovništva, odnosno oko 18.000 ljudi sa sauicidnim mislima.
U mnogim slučajevima lijekovi uopšte nisu potrebni
U korist poražavajuće statistike, na žalost, govori podatak da je u apotekama u Srbiji u 2022. na recept izdato oko 14,5 miliona lijekova za liječenje depresije, anksioznosti i drugih neuropsihijatrijskih oboljenja.
– Od toga je oko 5,2 miliona pakovanja iz grupe anksiolitika (“bromazepam”, “diazepam”, “alprazolam” i “lorazepam”), što je ipak za oko 6,5 odsto manje nego 2021 – navode u Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje.
Dr Nada Kosić Bibić, specijalista socijalne medicine i načelnica Centra za promociju zdravlja u Subotici, kaže da su stope suicida više kod muškaraca nego kod žena. U svijetu iznose 15 za muškarce i 8 za žene na 100.000 stanovnika. Srbija spada u zemlje sa srednje visokim stopama suicida, a u posljednje dvije decenije stope lagano padaju.
Psiholog Dragana Ćupurdija kaže da podaci o prodatim antidepresivima zvuče gotovo nerealno i da je veliko pitanje koliko su zaista svi ti lijekovi po dijagnozama neophodni, jer bi trebalo da ih prepisuju isključivo specijalisti.
Dragana Ćupurdija kaže da postoji klasifikacija mentalnih bolesti na nivou SZO. Mentalne bolesti se dele na neuroze i psihoze. Psihoze podrazumevaju stalnu terapiju, gdje izlječenja nema i ti ljudi se kontrolišu i najčešće su smješteni u psihijatrijske ustanove. Oni nemaju dodir sa stvarnošću. Najčešće psihoze su šizofrenija i manična depresivna psihoza. Sve ostalo, neuroze, gotovo da ima svaka osoba u populaciji, u blažem ili jačem obliku. U njih spadaju depresija, hipohondrija, anksioznost, klaustrofobija, agresija i drugo. One mogu da se liječe psihoterapcijama, razgovorima, grupnim ili individualnim. Ne trebaju u tom slučaju nikakvi lijekovi.
Ćupurdija kaže da je kod mnogih ljudi koji godinama piju lijekove u pitanju placebo efekat i autosugestija. Poznaje lično ljude koji su “baki dali tik-tak bombone da se smiri i odmah joj je bilo dobro”.
– Garantujem da kod barem 50 odsto, a možda i više ljudi kojima su bili ispisani lijekovi, oni nisu potrebni. Statistika je zaista katastrofalna i to da se toliko ispisuju lijekovi. To su ipak stvari koje mogu da se riješe bez lijekova, radnim terapijom, psihoterapijama. Čak i neki hobiji mnogima mogu da pomognu da funkcionišu bez lekova – kaže Ćupurdija.
Depresija i anksioznost
Ćupurdija kaže za Blic da je, prema najkraćoj definiciji, depresija stalno preispitivanje prošlosti, a anksioznost strah od budućnosti i šta će biti.
– Treba živjeti isključivo u sadašnjosti. Ne vrijedi vraćati se u prošlosti, niti biti opterećen onim što je budućnost. Anksioznost je neodređeni strah. To je psihički momenat i ne mora da se odražava na fizičko stanje. Strah koji osjeća anksiozna osoba je bespredmetan, kao neka vrsta strijepnje, ali za to ne postoji realna osnova u životu. Jer, kod straha postoji spoljašnji uzrok, a kod anksioznosti realnog uzroka nema – kaže Ćupurdija.
Šta liječi depresiju
Na listi najučestalijih bolesti u Srbiji je i depresija, a stručnjaci upozoravaju da se penje ka vrhu liste po stopi smrtnosti zbog čega je izuzetno važno preventivno uticati da do nje ne dođe. Kada se dogodi – moramo je liječiti.
Marijana Temunović, psihoterapeut i sociolog, kaže da je razgovor najznačajniji medikament u slučaju depresije.
– Ljudi iz neposrednog okruženja neretko depresivne osobe doživljavaju kao slabe i skloni su da insistiraju na pozitivnom načinu razmišljanja kao vitaminskim bombama. Nažalost, ponekad napori depresivnih osoba da potisnu osjećanja bezizlaznosti, bezvrijednosti i besmisla oduzimaju energiju i stvaraju dodatni osećaj poraženosti i frustriranosti – objasnila je za Blic Temunović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu