Kazao je da su svi postupci, procedure i sva prava po svim segmentima izbornog procesa u BiH propisani Izbornim zakonom BiH i podzakonskim aktima Centralne izborne komisije BiH.
Mi smo rokovnik svih radnji na dan raspisivanja izbora usvojili, objavili ga i dostupan je na web-stranici CIK-a BiH svim učesnicima u izbornom procesu. Mogu da kažem da se do sada taj proces potpuno odvija u skladu s predviđenim rokovima. Sa svih biračkih mjesta u BiH je završeno objedinjavanje rezultata. Oni su uneseni u aplikaciju CIK-a BiH, te dostupni na web-stranici kompletnoj javnosti, odnosno političkim strankama, kandidatima i to po političkim strankama, po kandidatima, po osnovnim izbornim jedinicama, po biračkim mjestima, tako da se to može pratiti – istakao je Petrić.
Naveo je da su u Glavni centar za brojanje glasova pristigli glasački materijali koji su propisani da se u njemu broje.
– To je s nekih oko 300 mobilnih timova koji su bili angažovani po ustanovama, putem kojih su glasali i nemoćni ljudi po kućama, po zatvorima, domovima za stare. Tu se broje i nepotvrđeni glasački listići na kojim su glasali birači koji su izbrisani iz redovnog biračkog spiska. Radi se o onim kojim je upućen u inostranstvo njihov glasački paket, a oni su se pojavili u BiH. Takvih je bilo negdje između 3.000 i 3.500. Oko 3.100 je onih koji su glasali, a neko ih je lažno prijavio za glasanje. U našem sistemu kontrole koji imamo je uspostavljen redoslijed i eliminacija naknadno eventualno lažnih listića i to će se pokazati u statistici – rekao je Petrić.
Moguća nova brojanja glasova
Istakao je da su aktivnosti u Glavnom centru za brojanje glasova počeli u srijedu, te da će biti okončani za nekoliko dana.
– Za sada ide sve po planu, mada nas usporava obim i dodatni sistem kontrole koji do sada nikada nije bio. Naime, nikada nije bio taj obim i višestruka kontrola ovako kao sada. Mi sve dokumentujemo, snimamo. Zato nam to usporava proces. Možda smo jedan dan u kašnjenju, ali ćemo narednih dana to nadoknaditi – kaže Petrić.
Nakon što CIK BiH naredne sedmice utvrdi rezultate opštih izbora, iza toga, kaže Petrić, oni koji su ovlašteni imaju pravo da ih analiziraju i podnesu zahtjev za ponovno brojanje, a da podnesu i određene prigovore i primjedbe na moguće tehničke nedostatke.
Oni su kaže, sasvim mogući, odnosno da u tim segmentima i elektronskoj aplikaciji nešto bude ispušteno ili dva puta brojano, odnosno prebrojano.
On je naveo kako je moguće da bude ponovnog brojanja glasova na određenim biračkim mjestima, ali da je o eventualnim poništenjima rezultata prerano govoriti.
– Za sada ne bismo o nečemu takvom. Mi smo dostavili u skladu s Izbornim zakonom BiH, ispoštovali procedure da ono što birački odbori nisu pravilno utvrdili na biračkom mjestu da se na nivou opštinske izborne komisije izvrši utvrđivanje i objedinjavanje tih rezultata. To smo uradili u skladu sa zakonskim odredbama za cijelu opštinu odnosno grad. I tu je bilo blizu 1.000 brojanja po različitim nivoima. To je nekih 20.000 glasova po nivoima – istakao je Petrić.
Predsjednik CIK-a BiH govorio je i o tome da li su uočene nepravilnosti o kojim se govori od početka procesa glasanja na opštim izborima u BiH.
– Slušamo mi te priče: te birački spisak je ovakav-onakav, mrtvi su na biračkom spisku. Mi birački spisak zaključujemo 45 dana ranije i u tom periodu po statistici umre između 4.000 do 5.000 osoba. I oni se nalaze na biračkom spisku. Ne bi ih bilo pod uslovom da je on bio na nultom procentom ažurnosti. Međutim, nije. U tom trenutku se nalazi određeni broj ljudi koji su umrli. Mi smo zajedno sa opštinskim izbornim komisijama i Centrom za birački spisak zabilježili, odnosno obilježili zvjezdicama ili na određeni način pečatima ta mjesta i nigdje, ni na jednom mjestu nismo našli da je neko umjesto tih ljudi glasao – istakao je Petrić.
Naglašava da su u tom periodu, MUP-ovi izbrisali oko 4.500 osoba zbog smrti s Centralnog biračkog spiska, poništivši im prebivalište i matični broj.
– Ovi što pričaju da se na tom spisku nalaze mrtvi nemaju adekvatne podatke. Oni se po prirodi stvari tu, odnosno njihova imena moraju nalaziti. Ali, niko nikada nije pružio niti jedan dokaz ni na jednom mjestu da je neko glasao umjesto osobe koja je umrla – poručuje Petrić.
Niko nije glasao umjesto umrlih
Predsjednik CIK-a BiH govorio je i o tome šta je s glasačkim lističima koji su odštampani, a ispostavilo se da su u međuvremenu osobe umrle, a nalaze se na Centralnom biračkom spisku.
– Ako govorimo za one koji se dostavljaju putem pošte mi smo od prošlih, lokalnih izbora, a sada opštih drugi put primjenili, a to košta dobrih stotina hiljada KM više poštanskih troškova, sistem da pakete glasačkog materijala šaljemo preporučenom poštom, što znači lično uručivanje primaocu. Zato imamo onih više od 6.000 ili skoro deset odsto od ukupnog broja neuručenih glasačkih paketa od čega je skoro polovina iz Hrvatske. Ostalo je iz Srbije, Njemačke, Austrije. Pošte rade profesionalno. Ako je neko umro pošta je to vratila, ako je neko nekoga lažno prijavio i njega tamo nema pošta je to vratila – kaže Petrić.
Bošnjaci u RS-u, a Srbi u FBiH ubacivali prazne listiće za Predsjedništvo BiH
Broj praznih i nevažećih glasačkih listića je na ovogodišnjim opštim izborima, kaže Petrić, otprilike pola- pola.
– Pola je potpuno praznih, a druga polovina nepravilno ispunjenih. I on je toliki. On je takav. Imali smo u proteklim izbornim ciklusima kampanju pojedinih stranaka da glasači ne glasaju uopšte za određene nivoe. To je bila njihova legitimna politika, kao sredstvo pritiska za provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Neki sada veoma istaknuti pojedinci iz javnog života kažu da nisu glasali i da ne žele, neko je glasački listić upropastio, neko ga nije ispunio i takav vratio. Mi smo imali u izbornoj kampanji veoma respektabilnih medija koji su u svojim emisijama govorili o izlasku na izbore i glasanju. Takav je koncept bio emisija, da su se javljali građani i to pitanje neizlaska na izbore problematizovali. Zaključci su bili da treba izaći na izbore, pa uništiti glasački listić da ga neko ne bi zloupotrijebio. I to su neki uradili. I pored svega toga taj ukupan zbir je na nivou proteklih i pretprošlih i svakih izbora u BiH. Statistika pokazuje da je to isto svih izbora kada se to nije problematizovalo – ističe Petrić.
Naglašava da se najjednostavniji listić za članove Predsjedništva BiH često uzima kao parametar.
Stav je, kaže, i nekih oko 44 do 45 odsto da uopšte ne izađu na izbore. To je, kaže Petrić, njihov stav, da ne izađu na birališta, da neće.
– Imamo određeni procenat onih koji izađu, pristupe izborima, ali se ponašaju tako da neko glasa kako misli da glasa. Neko ubaci prazan listić, a neki ga karikira i učini nevažećim – nešto napiše. To je stav i to je potrebno analizirati sociološki i politološki i normativno i predložiti određene mjere ako se treba razjasniti zbog čega je to, a ne optuživati CIK BiH što imamo veliki broj nevažećih glasačkih listića. Ili što veliki broj ljudi nije izašao na izbore – stava je Petrić.
Izbor Komšića u skladu s Ustavom i Izbornim zakonom BiH
Govorio je i o izboru Željke Komšića za člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda.
– Mi smo kandidaturu Željke Komšića ovjerili. Ona je prošla ovjeru u skladu s izbornim zakonom BiH. Svako je imao pristup Sudu BiH na naše akte i Ustavnom sudu BiH jer su ta pitanja ona koja su iz domena ljudskih prava i imaju mogućnost stoga i pristupa Ustavnom sudu BiH. Ovjeren je kao kandidat, rezultati su to glasanja i mi to procesuiramo u skladu s našim propisima. I po sadašnjoj situaciji njegova pobjeda će biti ovjerena, a mandat dodijeljen. To je bilo po istim propisima već dva puta. Ono se sada više politički osporava. Ne ulazim u to je li opravdano ili neopravdano. To je stvar ustavnog i zakonodavnog okvira – poručuje Petrić.
(Radiosarajevo)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu