Upravo ova kombinacija, upozoravaju stručnjaci, može biti pogubna ako se nešto uskoro ne preduzme. Grad je obavezan da održava 22.000 stabala, ali za Banjaluku ne postoji cjelokupna procjena zdravstvenog stanja svih drvoreda tako da je teško procijeniti kakva je tačno situacija u Banjaluci.
Urađene su samo kontrole na pojedinim lokacijama. Te parcijalne kontrole su provedene 2016. i 2017. godine, a prije toga dugi niz godina ništa po tom pitanju nije preduzimano, tako da za taj period i nema podataka.
Te zadnje studije o zdravstvenom stanju gradskih drvoreda, kojim je obuhvaćeno blizu 3.800 stabala, pokazale su da je njih 614, odnosno gotovo 20 odsto kontrolisanih, zrelo za uklanjanje, jer predstavlja veliku opasnost po prolazanike.
Studijama su obuhvaćeni gotovo svi veći drvoredi u gradu osim onog u ulici Ive Andrića. Zaključak je da je dosta stabala prezrelo, da imaju veliku starosnu granicu i da nisu na vrijeme i redovno njegovana, uklanjana, mijenjana novim sadnicama. To je dovelo do situacije da se određeni procenat mora ukloniti – rekli su iz preduzeća “Šuma plan”, koje je uradilo ove studije za Banjaluku.
Objasnili su je da ovakva situacija nastala upravo zato što Grad godinama nije imao nikakvu studiju koja se bavi ovim pitanjem.
– Taj dokument je osnov koji kaže gdje su problemi i šta treba preduzeti, a kada je on zastario, kao što je slučaj s Banjalukom, ne znate ni gdje treba djelovati – naveli su u ovom preduzeću.
Napomenuli su da je jedan od zaključaka da drvoredima treba gazdovati intenzivnije nego što je to ranije bio slučaj.
– Pored toga, u gradu su vidljivi i redovni radovi na sadnji novih stabala, podmlađeni su brojni drvoredi kao što je slučaj sa Gundulićevom ulicom – naveli su u ovoj firmi.
Da u Banjaluci postoje problemi pokazuju i događaji iz ove godine. Ljetos je ogromno staro stablo divljeg kestena palo u bašti restorana hotela „Bosna“. Samo pukom srećom srušeno stablo nije nikoga povrijedilo, iako je bašta „Bosne“ bila prepuna gostiju.
Manje sreće je imala je djevojka koja je povrijeđena nakon što se na nju obrušila grane sa oboljelog drveta u blizini parka “Mladen Stojanović”.
Ni podaci iz Gradske uprave nisu ohrabrujući; ove godine je zabilježeno rušenje 6 stabala. Ovi primjeri urušavanja stabala pokazuju da ne moraju uvijek biti prisutni ekstremni vremenski uslovi da se tako nešto dogodi. Ipak, stručnjaci upozoravaju da će dolaskom hladnijeg vremena opasnost u predstojećim mjesecima biti daleko veća.
– Praksa iz prethodnih godina pokazuje da zimi imamo daleko više ovakvih slučajeva. Olujni vjetar je u decembru 2017. srušio oko sto stabala. Pored toga, zima sa sobom nosi snijeg i mraz, koji isto mogu polomiti veće grane ili urušiti stabla – rekao je Miloš Arežina iz Odjeljenja za komunalne poslove.
Kaže da nadležni s pažnjom prate stanje u drvoredima, ali da će, nažalost, neka od tih stabala morati biti uklonjena, jer predstavljaju veliku opasnost.
– Svjesni smo da je javnost podijeljena po ovom pitanju, a i mi, čiji je ovo posao, najviše bi voljeli da drvoredi mogu trajati unedogled. Nažalost, to naprosto nije tako. Naša je dužnost da očuvamo drvorede, na koje smo ponosni, ali i da zaštitimo naše građane od mogućih opasnih posljedica. Oboljela stabla, bez obzira koliko mi bili emotivno vezani za naše drvorede, predstavljaju ogromnu opasnost i, htjeli-ne htjeli, moraju biti zamijenjena novim stablima – naglasio je Arežina.
Napomenuo je da je, prema posljednjem pregledu, najkritičnija situacija u ulicama Kralja I Karađorđevića, Mladena Stojanovića i Jovana Dučića, gdje je popisano više od 20 oboljelih stabala.
– Prema planovima nadležnih, upravo u ove tri ulice uskoro će početi rad na 21 oboljelom stablu, koji će biti uklonjeni, a onda zamijenjeni novim, većim sadnicama. Kako je planirano, umjestio oboljelog drveća sadiće se stabla jasena, platana, javora i lipe, koja se pokazala otpornom na gradske uslove – naveo je Arežina.
Katastar zelenila
Problem kod održavanja gradskih drvoreda predstavlja i činjenica da Banjaluka nema takozvani katastar zelenila. To je GIZ baza podataka na osnovu koje se gazduje zelenilom. U njoj bi bili podaci koji bi govorili gdje se koje stablo tačno nalazi i u kojem je ono stanju.
Miloš Arežina je rekao da je dugoročnom Strategijom razvoja grada predviđena izrada ove baze podataka.
– Tek ona će nam omogućiti potpuni uvid u stanje gradskog zelenila – naveo je Arežina, ali nije mogao precizirati kada će se početi sa izradom takve baze podataka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu