Na našoj planeti živi više od osam milijardi ljudi. Svako od nas svoja 24 sata dana proživljava malo drugačije. To iznosi 192 milijarde jedinstvenih sati ljudskog života tokom svake rotacije Zemlje!
Bez obzira što svako ima privatnu koncepciju o tome kako najbolje provesti svoje vrijeme, postupci naših bližnjih – od prvih komšija do ljudi koji žive u dalekim zemljama – mogu izgledati prilično misteriozno. Recimo: Gledaju li baš svi toliko TV? Rade li onoliko sati koliko vi? Da li se toliko petljaju s pametnim telefonima? Kuvaju često? Previše ili premalo spavaju? Provode više vremena pazeći svoju djecu? Dokoličare li? Žive zdrav život? Koliko su na internetu? Koliko vremena troše na seks?
Jednostavno rečeno, šta prosječan čovek (u prosjeku) radi svaki dan?
Tim stručnjaka sa uglednog kanadskog Univerziteta MekGil pokušao je da odgovori na to pitanje. U nedavno objavljenom istraživanju oni su objedinili dokumente iz 145 zemalja prikupljene u periodu između 2000. i 2019. Podaci su uključivali ankete o korišćenju vremena, nacionalnu statistiku zapošljavanja i radnog vremena, te međunarodne evidencije o obrazovanju i zapošljavanju mladih. Ovaj višegodišnji napor rezultirao je onim što su istraživači nazvali „globalnim ljudskim danom“ odnosno „potpunom procjenom onoga što u prosjeku ljudi rade tokom 24 sata“.
Dakle, kako izgleda ovaj globalni ljudski dan?
Prije svega, čovjek u prosjeku provede oko 9,1 sat spavajući ili odmarajući se. Odraslima to bi moglo izgledati previše, ali studija uključuje podatke o najmlađem uzrastu i novorođenčadi, koja opušteno uživaju 12-16 sati dnevno zatvorenih očiju.
Dok je budna, prosječna osoba provodi skoro jednu trećinu svog dana na pasivne, interaktivne i društvene aktivnosti. Ovih otprilike 4,6 sati uključuje čitanje, gledanje televizije, bavljenje umjetnošću, igranje igrica, okupljanja sa prijateljima ili porodicom ili jednostavno „nečinjenje“. Za ishranu i pripremu hrane potrebno je još 2,5 sata. Higijena, uključujući dotjerivanje, pranje i oblačenje, traje oko 1,1 sat. Čišćenje i održavanje prostora u kojima živimo „košta“ nas u prosjeku 45 minuta dnevno.
Iako posao može da oduzima mnogo vremena zaposlenom pojedincu, kada se posmatra kroz sočivo globalnog ljudskog dana, to je samo 2,6 sati. Obrazovanje takođe nije mnogo zahtjevno, samo 1,1 sat. I fascinantno, pravljenje robe, izgradnja domova i infrastrukture, rudarenje i prikupljanje potrebnih materijala za ove poduhvate traje 0,8 sati prosječnog ljudskog dana. Razmislite o tome: za sve stvari kojima smo okruženi, kao i za gradove u kojima živimo, potrebno je samo 3% našeg zajedničkog vremena da bi se stvorili.
Istraživači su bili znatiželjni za to kako se prosječno korišćenje ljudskog vremena mijenja sa bogatstvom. Otkrili su neke očigledne razlike. Stanovnici zemalja sa najvišim prihodima provode oko 1,5 sati svakodnevno više od stanovnika zemalja sa najnižim prihodima na rutinu kao što su fizička rekreacija i opšte slobodne aktivnosti. Pored toga, ljudi u najbogatijim zemljama troše u prosjeku samo pet minuta dnevno na uzgoj i berbu hrane, dok ljudi u najsiromašnijim zemljama na to provode više od sat vremena.
Ali istraživači su takođe pronašli mnogo zajedničkih stvari. Širom svijeta, svi imamo tendenciju da provedemo približno istu količinu vremena jedući, pripremajući hranu, prevozeći se, njegujući i perući se…
Tako je prvi put globalno objašnjeno kako u prosjeku protiče ljudski dan. Što je još važnije, može se vidjeti (iz empirijske perspektive visokog nivoa) šta naša vrsta radi na našoj planeti i na osnovu toga treba naučiti da se donose bolje odluke o preraspodjeli našeg kolektivnog vremena sa željom da promenimo svijet i društvo na bolje.
Istraživači su napisali: „Razumijevanje načina na koji globalni ljudski sistem funkcioniše je ključno ako želimo da se održivo krećemo planetarnim granicama, prilagodimo brzim tehnološkim promjenama kao što je vještačka inteligencija i postignemo globalne razvojne ciljeve“.
Važna poruka njihovog rada glasi: Uvijek je dobro ulagati u sopstveno obrazovanje i fizičku aktivnost. Iskoristi svaki božji dan za vježbanje i održavanje zdravlja. Trčati, šetati, voziti bicikl, otići u teretanu ili se baviti nekim drugim sportom. Fizička aktivnost pomaže da se osjećate bolje i povećate produktivnost.
Valja uvijek biti svjestan svog vremena! Pokušajte da pratite kako trošite svoje vrijeme kako biste utvrdili obrasce gubljenja dragocjenog vremena. Kad postanete svjesni tih obrazaca, lakše ćete se prilagoditi i izbjeći nepotrebna „bacanja“.
Treba pronaći vlastitu ravnotežu. Ne da budete produktivni svakog minuta u danu. Važno je naći sklad između produktivnih aktivnosti, odmora i slobodnog vremena. Dajte sebi dovoljno vremena za opuštanje i zabavu.
Za potpisnika ovog teksta postoje tri stvari koje preporučuje za svaki dan u životu. Broj jedan je smijeh. Treba se smijati svaki dan. Broj dva je razmišljanje. Trebalo bi pod obavezno provoditi neko vrijeme u razmišljanju. I broj tri: emocije svakodnevno da budu dovedene do suza, mogu biti sreća ili radost.
Razmislite o tome. Ako se smijete, mislite i plačete, to je pravi dan. I pritom ne zaboravite sve šetnje koje treba obaviti, sve knjige koje valja pročitati i sve prijatelje koje treba vidjeti.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu