Biznis

Pčelinji otrov propada, iako postiže cijenu od 70.000 evra po kilogramu

Med, propolis, matična mliječ, vosak… brojni su proizvodi pčela koje naši pčelari prikupljaju i prodaju. Ali najvrijedniji od njih, pčelinji otrov ili apitoksin, puštaju da propada iako se plaća više od zlata.

Pčelinji otrov propada, iako postiže cijenu od 70.000 evra po kilogramu
FOTO: SRNA

Istovremeno, u komšiluku ga srpski i bosansko-hercegovački kolege pčelari prikupljaju i prodaju američkim farmaceutskim i kozmetičkim kompanijama, piše hrvatski Večernji list.

Pritom postižu vrtoglavu cijenu od minimalnih 25.000 evra za kilogram do vrtoglavih 70.000, koliko tvrde neki srpski portal, navodi list.

Dok se mi mučimo s proizvodnjom meda i borimo s nelojalnom konkurencijom, ono najskuplje što pčela proizvodi, pčelinji otrov, puštamo da propada, a mogli bismo dobro zaraditi i mi pčelari i država – priča Željko Tomas, pčelar iz Imotskog koji je možda i prvi u cijeloj Dalmaciji nabavio uređaj koji prikuplja pčelinji otrov.

Platio ga je 3.800 kuna, a za 250 košnica, koliko ih ima Braniteljska zadruga Pauk Čeka, čiji je upravnik, smatra da bi im trebalo deset takvih uređaja, koji su veličinom mali i sastoje se od pet okvira sa staklenim pločama unutar kojih su žice. Uređaj se priključe na akumulator i kroz žice se pušta struja kraće vrijeme u tačno određenim razmacima koja stimuliše pčele da na ploču ispuštaju otrov.

– Kada te pčela ubode, ispusti otrov, otpadne joj žalac i ona ugine. Kada ispušta otrov na ovo staklo, ne otpada joj žalac i ne ugine. Nikakva šteta se za pčelu ne događa. Na stakalcu otrov se osuši i ostaje prah koji treba sastrugati. U velikim količinama apitoksin je smrtonosan otrov, u manjim lijek – kaže Tomas i napominje kako se pčelinji otrov ne smije prikupljati bez zaštitne opreme i maske, uz maksimalne higijenske mjere.

Količine apitoksina koji proizvode pčelice vrlo su male, jednim ubodom ona izbaci 0,1 miligram, a za kilogram je potrebno prikupiti pčelinji otrov iz 200 košnica.

– Pčelinjim ubodima riješio sam svoje hronične zdravstvene probleme – tvrdi Tomas, koji je posljedice rata godinama osjećao bolovima u kostima i želucu, ali toga više nema.

– Počelo je slučajno. Izbole su me pčele po nogama na nekoliko mjesta i tog dana nisam osjećao reumu ni kostobolju. Poslije toga pustio sam namjerno i kontrolisano da me izbodu još nekoliko puta i riješio sam se tegoba s kojima sam se godinama mučio – kaže Željko Tomas čija supruga je sada na terapiji pčelama.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu