Zdravstveni su stručnjaci otkrili zašto se to tačno događa, kako se možemo nositi s tim promjenama te kako sebi možemo ublažiti simptome i poboljšati raspoloženje.
– Zimska tuga ili zimski bluz naziv je koji često označava (eng. ‘Seasonal Affective Disorder’) sezonski afektivni poremećaj ili skraćeno ‘SAD’, a odnosi se na vrstu depresije koja se obično javlja tokom jeseni i zime, kada je smanjena izloženost prirodnoj sunčevoj svjetlosti”, objasnio je istraživač i psihijatar sa Univerziteta Kolumbia u Njujorku, doktor Rajan Sultan.
– Riječ je o poznatom stanju mentalnog zdravlja koje karakterišu promjene u raspoloženju i ponašanju, a koje slijede sezonski obrazac – naveo je on.
– Dok mnogi ljudi tokom zime doživljavaju blaže promjene raspoloženja, SAD predstavlja teži i klinički značajniji oblik ovog stanja – kaže Sultan, a premda tačan uzrok zimskog bluza nije u potpunosti shvaćen, vjeruje se da njegovom razvoju doprinosi nekoliko činioca.
Jedan od primarnih je, kaže, smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti tokom jesenjih i zimskih mjeseci.
– Smanjenje prirodnog svjetla može poremetiti cirkadijalni ritam i uticati na proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i melatonina, koji igraju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i sna – navodi on.
Uz manjak svjetla, dodaje, na SAD uveliko utiču i genetski činioci, odnosno neravnoteža u određenim moždanim hemikalijama i promjene u nivoima melatonina i serotonina.
Koji su simptomi SAD?
Prema doktoru Sultanu, simptomi zimskog bluza ili sezonskog afektivnog poremećaja mogu varirati u težini ali obično uključuju sljedeće:
– Stalni osjećaj tuge, beznađa ili tjeskobe
– Nizak nivo energije i povećani umor
– Povećana potreba za snom i otežano jutarnje buđenje
– Žudnja za ugljikohidratima i debljanje
– Poteškoće s koncentracijom i donošenjem odluka
– Povlačenje i smanjeni interes za aktivnosti
– Razdražljivost i pojačana osjetljivost na odbijanje
– Važno je napomenuti da se ovi simptomi obično javljaju u kasnu jesen ili ranu zimu, i povlače se u proljeće kada se dnevno svjetlo poveća – naglasio je Sultan.
Evo što savjetuje:
– Koristite svjetlosnu terapiju koja emituje svjetlost punog spektra, oponašajući i prirodnu sunčevu svjetlost.
– Vježbajte. Redovna tjelesna aktivnost, čak i ako je u zatvorenom prostoru, može poboljšati raspoloženje i nivo energije. Razmislite o aktivnostima u zatvorenom poput joge, plesa ili uz opremu za vježbanje, predložio je.
– Pridržavajte se rasporeda spavanja. “Držite se dosljedne rutine spavanja s odlaskom u krevet i buđenjem u isto vrijeme svaki dan”, savjetuje. “Odgovarajući i kvalitetan san može pozitivno uticati na raspoloženje.”
– Pazite na ishranu. Konzumirajte dobro uravnoteženu hranu s fokusom na cjelovite, hranjive sastojke. Vodite računa o unosu šećera i ugljikohidrata, upozorio je, što može dovesti do energetskih padova. Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u masnoj ribi poput lososa, mogu imati učinak na poboljšanje raspoloženja, dodao je.
– Budite društveni. “Ostanite povezani s prijateljima i voljenima. Družite se i učestvujte u aktivnostima s drugima, čak i ako to znači virtuelno”, nastavio je doktor Sultan.
– Postavite ciljeve i imajte strukturu jer to može pružiti osjećaj svrhe i postignuća.
– Vježbajte meditaciju svjesnosti ili tehnike opuštanja za upravljanje stresom i tjeskobom. To može poboljšati raspoloženje i mentalno stanje.
– Provodite vrijeme na otvorenom kad god je to moguće tokom dana, čak i ako je vani oblačno.
– Brinite o sebi. Bavite se aktivnostima u kojima uživate, savjetuje ljekar, prenosi Fox News.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu