Bosna i Hercegovina, kao zemlja s najviše političkih partija u Evropi, svake dvije godine na izborima nudi hiljade kandidta za koje građani mogu da glasaju.
Iako do sada nisu zabilježili velike uspjehe, na izborima se često mogu naći i ljudi koji se do sada nisu bavili politikom, kao i pokreti i druge nevladine organizacije koje svoj aktivizam žele pretvoriti u političko djelovanje.
Na prošlogodišnjim izborima imali smo najavu kandidature Organizacija „ReStart“ Srpska, zatim Pokreta „Treći blok“ poznatog štrajkača iz parka “Mladen Stojanović”, Njegoša Tomića, kako i još neke, koji nisu ostvarili nikakav rezultat. Ove godine je kao bomba odjeknula vijest da će u politiku ući otac ubijenog Davida Dragičevića Davor Dragičević.
Dragičević je zajedno s grupom „Pravda za Davida“ nesporno imao veliki uticaj na građane Republike Srpske, kao i na izborni razultat. Međutim, šta može očekivati ako sam bude kandidat?!
Stručnjaci smatraju da je nevladinim organizacijama i udruženjima teško da se snađu u mašini kojom upravljaju velike političke partije, te ističu nekoliko mana, koje bi i Dragičeviću mogle predstavljati prepreku.
Strani plaćenici
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je uticaj pojedinaca, kao i grupa koji su do sada djelovali u nevladinom sektoru, u politici veoma ograničen.
– Čim se pojave kao da zavlada panika i udarci koji dolaze iz redova političkih partija. Oni na neki način već u začecima vide konkurenciju i onda nastoje na sve načine da ih obezvrijede, omalovaže i da pokažu da to nisu autentični predstavnici građanskih inicijativa, već da su oni finansirani spolja i da imaju određene ciljeve – objašnjva Topićeva.
Klasičan primjer njene izjave imali smo priliku da vidimo tokom prošlogodišnjih opštih izbora, kada su članovi popularne organizacije „ReStart“ Srpska najavili svoju kandidaturu na izborima, ta često bili nazivani Soroševcima i stranim plaćenicima.
Samo lokalna moć
Topićeva dodaje da je problem što one niču u određenim lokalnim sredinama i gradovima, što ograničava njihovo djelovanje.
– Da bi djelovali šire i podigli svoj uticaj na entitetski ili državni nivo trebali im novac, koji oni nemaju. To je onaj faktor koji na njih često negativno utiče – rekla je Topićeva.
Koliko moć u Banjaluci je imala grupa „Pravda za Davida“ pokazuju i rezultati prošlogodišnjih izbora, kada je na teritoriji grada Banjaluka kandidat SZP, Vukota Govedarica, kojeg je ova grupa podržavala, osvojio više glasova od sadašnje predsjednice Željke Cvijanović, koja je pobijedila u ostatku Republike Srpske. Ovo jasno pokazuje lokalni uticaj ove grupe.
Svi u isti koš
Politički analitičar koji već godina posmatra proces izbora u BiH, Vehid Šehić, smatra da ima primjera ljudi koji su iz nevladinog sektora preko nezavisne liste uspjeli ući u politiku, ali da su u startu stavljani u isti koš sa ostalim političarima.
– Teško je vidjeti koliko je njihov uticaj, iz razloga što je percepcija javnosti vrlo negativna prema političkim strankama, pa i prema onima koji se tek formiraju. Kada imate negativnu sliku o politici kao jednom nemoralnom zanimanju kao što je slučaj u BiH, neko uspije da dobije povjerenje građana, ali većina njih nakon sljedećih izbora nestaje sa političe scene – rekao je Šehić.
Teško protiv nacionalizma
Da bi NVO preživjele mašinerije poput velikih koalicija, Šehić navodi da moraju imati jasne planove i ciljeve.
– Svako se može kandidovati, to je pravo ljudi, ali bilo bi dobro kada bi se NVO jasno profolisale i definisale za šta će se zalagati, te tako uvjere građane da im vjeruju. Međutim, njihov problem je što je kod političara još uvijek dominantna etnička pripadnost. Teško je očekivati da neke nove stranke dugoročno mogu promijeniti političku sliku, jer je etnička pripadnost već šablon po kome političke partije dugo rade – zaključio je on.
Bez politike, pa u politiku
Topićeva objašnjava da je grupa „Pravda za Davida“ imala do sada najveći identifikaciju sa građanima, ali da je često bilo riječi o tome kako je politika prljava i kako se treba držati podalje od nje.
– Često je iskazivan stav da je politika prljava i da su političari u raznim nezakonitim rabotama, te da ta grupa želi potpuno distancu od politike. Zbog toga se stvara jedna paradoksalna situacija. Kako jedna takav pokret sa takvim satajališem može da se politički aktivira? Rekla bih da su te grupe između čekića i nakovnja. S jedne strane od udara politike gdje im se spočitava politizacija, a na drugoj strani od građana koji žele sačuvati te inicijative od prljave politike – objasnila je Topićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu