Vlada RS donijela je 29. marta 2018. Rješenje o prethodnoj zaštiti ovog područja, a kako nam je rečeno u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, prethodna zaštita traje do donošenja akta o proglašenju parka prirode “Una”, i ne može biti duža od dvije godine.
Prethodna zaštita je zakonska procedura kojoj se pribjegava kad postoji opasnost da će područje biti ugroženo. U ovom slučaju, ta ugroženost proističe iz namjere hrvatske da u Trgovskoj gori, u opštini Dvor, s druge strane Une sagradi odlagališe radioaktivnog i nuklearnog otpada, što je cijelu BiH, a posebno Srpsku, diglo na noge.
Područje Une, koje se nalazi pod prethodnom zaštitom, prostire se na četiri opštine u RS: Krupa na Uni, Novi Grad, Kostajnica i Kozarska Dubica, i cijelom dužinom od 95 kilometara graniči se sa Hrvatskom. Takođe, gornji tok Une, u Federaciji, stavljen je pod zaštitu u kategoriji Nacionalni park.
Iz Hrvatske nemamo nikakvih reakcija. Nismo ih imali ni kad su radili strateške procjene za izgradnju odlagališta na Trgovskoj gori, ni kad su određivali ovu lokaciju – kažu za Srpskainfo u Ministarstvu.
Na pitanje da li park prirode u RS može da spriječi susjede u namjeri da izgrade opasno odlagališe na samoj granici, u nadležnom ministarstvu RS kažu da je to “za nas snažan argument, jer su međunarodne institucije veoma osjetljive kada su zaštićena područja u pitanju“. Međutim, dokle je Hrvatska stigla u poslu Vlada RS nema zvaničnih informacija, uprkos stalnom insistiranju da joj budu dostavljene.
– Sva naša saznanja su dobijena posrednim putem, iz medija i redovnim praćenjem portala hrvatskih institucija. Ovakav stav Hrvatske nije u skladu sa dobrosusjedskim odnosima, ali ni sa obavezama koje su preuzeli na sastanku, koji je održan u maju 2016, kada je rečeno da ćemo biti o svemu redovno obavještavani. U više navrata smo isticali da ćemo nastojati da ovaj problem riješimo u duhu dobrosusjedskih odnosa, a ukoliko ne budemo imali takav odnos, međunarodna arbitraža je neminovna – poručuju iz Ministarstva na čijem je čelu ministarka Srebrenka Golić.
Kako nam je rečeno, od institucija BiH najmanju pomoć imali su od Predsjedništva i Savjeta ministara, od kojih je traženo da preduzmu diplomatske aktivnosti s ciljem zaštite interesa BiH.
– Nikakav zvaničan odgovor od ovih institucija nismo dobili, iako su imali više susreta sa hrvatskom stranom, pa i zajedničkih sjednica Savjeta ministara i hrvatske Vlade. Sve što smo od njih čuli je – kandidovali smo ovo pitanje, a stav Hrvatske i dalje nemamo – tvrde u Ministarstvu za prostorno uređenje RS.
Institucije Srpske očigledno nisu jedine koje ignoriše Savjet ministara BiH. Prije godinu dana imali su sjednicu sa Vladom Hrvatske u Sarajevu, a Predstavnički dom BiH još nisu obavijestili da li je toj sjednici bilo riječi o Trgovskoj gori, iako su obavezani zaključkom da to učine.
– To je nerazumno ponašanje Savjeta ministara. Istovremeno, proglašenje parka prirode je potrebna aktivnost i to smo pozdravili na sastanku Radne grupe na ovu temu. To je snažan argument za dalje ukoliko budemo morali ići u osporavanje odlagališta i drugim sredstvima, a ne samo ovim bilateralnim razgovorima – kaže za Srpskainfo poslanika A-SDA u PS BiH Jasmin Emrić na čiju inicijativu će se Predstavnički dom baviti pitanjem zbog čega ih Savjet ministara ignoriše u vezi sa Trgovskom gorom.
Prije toga, Emrić je kao poslanik pokušao da dobije informacije u Savjetu ministara, što poslaničkim pitanjem na papiru, što usmenim pitanjem predsjedavajućem Denisu Zvizdiću, ali do sada nije dobio – ni slova.
Međutim, na pitanje Srpskainfo zašto nisu ispoštovali zaključak Predstavničkog doma, iz Savjeta ministara BiH dobili smo odgovor u kome se navodi da i oni još čekaju potrebne informacije.
– Na 142. sjednici, održanoj 15. maja 2018. Savjet ministara BiH je zaključio: “Zadužuje se Ministarstvo spoljnih poslova Bosne i Hercegovine da prikupi informacije od Državne regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH, Radne grupe za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s mogućom izgradnjom odlagališta nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska gora, i da za Savjet ministara pripremi objedinjenu informaciju”. Tražena informacija do 24. jula 2018. nije zaprimljena u Pisarnici Generalnog sekretarijata Savjeta ministara BiH – navode u odgovoru.
Da li su odgodili gradnju?
U Ministarstvu za prostorno uređenje RS kažu da su iz nekoliko izvora dobili nezvanične informacije da je Hrvatska odluku o izgradnji odlagališta na Trgovskoj gori prolongirala za 2022, ali zvaničnu potvrdu još nisu dobili.
S druge strane, Jasmin Emrić ima saznanja da Hrvati ništa nisu odgodili.
– Po njihovom dinamičkom planu, u ovoj godini trebalo bi da pokrenu izdavanje urbanistiko-tehničke dokumentacije i građevnske dozvole. U decembru 2017. izmijenili su zakon i definisali da bi Centar za zbrinjavanje radioaktivnog i nuklearnog otpada trebalo da prihvati i otpad izvan Hrvatske. Znači, stvaraju pretpostavke da Hrvatska na toj lokaciji može da preuzme i otpad iz nuklearke Krško, što po ugovoru sa Slovenijom imaju obavezu – kaže Emrić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu