Naime, novac za održavanje izbora obezbijeđen je iz privremenog finansiranja institucija na nivou BiH, odnosno iz budžetskih rezervi.
Podsjećamo, Centralna izborna komisija BiH za održavanje ovogodišnjih izbora tražila je od Ministarstva finansija i trezora u Savjetu ministara BiH da joj se odobri više od 11 miliona maraka.
Ona je to dobila, i to odlukom zamjenika ministra finansija i trezora u Savjetu ministara.
Mira Pekić, član Komisije za finansije i budžet u parlamentu BiH, za Srpskainfo navodi da je CIK dobila najveći dio novca koji je tražila od Ministarstva finansija i trezora u Savjetu ministara.
– Međutim, to što je uplaćeno CIK BiH nije u skladu sa Zakonom o budžetu BiH. Bilo bi najnormalnije da je budžet institucija BiH usvojen i da se postupa po tom budžetu – objašnjava Pekićeva za Srpskainfo.
Kaže da bi se tada novac isplaćivao zakonski, uokvirena, i stavljena u pravnu normu.
– Ovako, imamo odluke Savjeta ministara BiH, a u slučaju CIK odluku zamjenika ministra finansija, koje nisu u skladu za Zakonom o budžetu BiH i traženi novac je isplaćen – kaže ona.
Pekićeva ističe da što se tiče budžeta za ovu godinu još nije poznato da li je taj dokument došao do Predsjedništva BiH.
Podsjeća da Ministarstvo finansija priprema nacrt prijedloga budžeta, koji šalje u Predsjedništvo BiH na usvajanje, pa tek onda u parlament BiH. Ona navodi primjer da je samo 2016. godine i 2017. godine budžet usvojen u zakonskom roku za tekuću godinu, dok se u ostalim godinama budžet usvajao sredinom ili čak pred kraj godine za tu godinu.
Podsjećamo, zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović potpisao je instrukciju o obezbeđivanju dodatnog novca za CiK BiH, dan nakon što je istekao rok da ministar finansija i trezora Srdžan Amidžić odgovori na zahtjev CIK BiH.
– Za aktivnosti koje provodi Centralna izborna komisija BiH već je odobreno 7.410.000 KM, koliko je prvobitno traženo – rečeno je ranije iz CIK BiH.
Naknadno je odobreno još 4,1 miliona KM za troškove angažovanja dodatnog osoblja, njihovu edukaciju ali i logističke troškove u vezi izbornih tehnologija.
Naime, novi troškovi su se stvorili nakon usvajanja nametnutog Izbornog zakona od strane Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH, kojega ne priznaje RS.
Pored toga, lokalne zajednice bi trebalo da obezbijede oko 7,5 miliona KM, te tako dolazimo do toga da će ovogodišnji lokalni izbori koštati oko 19 miliona KM.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu