Šumari su na površini od 30 dunuma, na oglednoj parceli Milava, zasadili 1.200 stabala kanadske topole, a još toliko, na svojim njivama koje su takođe iskrčili, posadili su poljoprivrednici iz Bistrice, Gašnice i Vrbaške.
– Mi smo ovaj projekat, prije sedam godina, započeli na temelju saradnje s Institutom za nizijsko šumarstvo iz Novog Sada. Javno preduzeće “Šume Republike Srpske“ utvrdilo je plan o podizanju brzorastućih šumskih vrsta kojeg uspješno realizujemo. Prvi smo u Republici Srpskoj zasadili oglednu parcelu – kazao je za Srpskainfo Slavko Španjić, direktor Šumskog gazdinstva Gradiška.
Teren
Gradiški šumari su ovim projektom testirali tri klona kanadske topole, proizvedena u rasadniku JP „Šume Srpske“ u Doboju, a u saradnji i pod nazorom stručnjaka sa novosadskog Instituta za nizijsko šumarstvo. Četvrti klon kanadske topole, takozvani I-124, koji podrazumijeva veći razmak, zasađen je kasnije, na istoj lokaciji, navode u ŠG Gradiška.
-Najteže je bilo pripremiti teren za sadnju jer je to veoma zapušteno područje, koje se dugo ne obrađuje, gdje je bilo mnogo šiblja, korova, panjeva… Ali, bili smo odlučni i uporni da ovaj plan ostvarimo. Vjerovali smo da to može biti od velike koristi našem preduzeću i lokalnoj zajednici, ali poslužiti i kao dobar primjer na širem području – ističe Španjić.
On kaže da sadnice veoma dobro napreduju te da je ovaj teren, sa mnogo vlage, idealno stanište za topolu.
– Sedam godina ćemo intenzivno održavati zasade, a nakon toga će topole u svom prirodnom ambijentu samostalno napredovati. Za to vrijeme, naš plan je da u pojasu pored Save identifikujemo što više površina u posjedu republičkih i lokalnih javnih preduzeća i Grada Gradiška, da ih potom uredimo i posadimo topolu – navode u Šumskom gazdinstvu Gradiška.
Efekti
Nenad Hajder, rukovodilac Radne jedinice uzgoj i zaštita šuma u Šumskoj upravi Gornji Podgradci, uvjerio nas je, na terenu, u efekte ovog projekta, u kojem učestvuje od početka.
– Na lokaciju Milava došli smo u zimu 2015. godine i od tada neprekidno traju naše aktivnosti. U proljeće 2016. godine počeli smo čišćenje terena. S obzirom da smo prvi krenuli u ovaj posao, koristeći naučna saznanja novosadskog Instituta za nizijsko šumarstvo, veoma smo zadovolji. Lokalitet je pogodovao topoli, a najbolji uspjeh pokazala je sadnja na razmaku od pet metara – pojasnio nam je Hajder.
Lokalno stanovništvo sve češće slijedi njihov primjer i takođe sadi topole. Vlado Pejić iz Bistrice zasadio je topolu na 15 dunuma.
– Meni se ova ideja dopala i nisam mnogo oklijevao. Okrčio sam plavne njive i zasadio topolu. Ulaganja su u prosjeku 8.000 KM po hektaru, ali se nisam pokajao. Moja topola odlično napreduje – rekao nam je Pejić.
Eksploatacija
Podstaći domaće stanovništvo da nas slijedi u ovim aktivnostima bio je jedan od ključnih ciljeva projekta, pojasio nam je Mihajlo Kosović, upravnik Šumske uprave Gornji Podgradci, organizacione jedinice ŠG Gradiška, kojoj pripada navedeno područje.
– Zasad je, sa ekološkog stanovišta, veoma vrijedan. Do skora zapuštene površine sada su primjer uspješnog gazdovanja i brige za prirodu. Svakako, planiramo svake godine povećavati broj sadnica jer za to imamo sve uslove – kazao je Kosović.
Vrijeme za eksploataciju je minimalno 20 godina, ali u ovom slučaju to nije primarno.
– Osnovni cilj, uređenje zapuštenih parcela, za sada je postignut, mada smatramo da ovaj proces treba da ima dugoročni karakter i da svake godine možemo da se pohvalimo novim zasadom – kaže direktor ŠG Gradiška Slavko Španjić.
Osim topole, gradiški šumari svake godine u prosjeku pošumljavaju 250 dunuma.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu