Ovo neminovno otvara pitanje šta će sada biti sa kamatnim stopama i da li će one od sljedeće godine takođe krenuti silaznom putanjom? Struka na ovo ima dobre vijesti ali ukazuje da dugoočekivani scenario neće nastupiti preko noći, piše Blic biznis.
Nakon mjeseci kretanja referentnih kamata isključivo na više, nakon pauze u zatezanju monetarnih politika EU, aktivnost na međubankarskom tržištu Evrope ovih dana oborilo je Euribor ispod pomenutih 4 odsto, ali stručnjaci imaju jedno “ali”.
– Prije svega treba imati u vidu da je smanjenje Euribora, iako se desilo, za sada još uvijek simbolično, jer je tromjesečni Euribor sa nivoa od oko 4 odsto pao na nivo od 3,95 odsto, tj. svega 5 baznih ili 0,05 procentnih poena. Ako se gleda cijela 2023. godina, tromjesečni Euribor je i dalje viši za 1,82 procentna poena, odnosno povećan je sa 2,13 na 3,95 odsto – kaže dr Veljko Mijušković, docent na Ekonomskom fakultetu.
Kako on objašnjava, ovo sada smanjenje je procijena tržišnih učesnika da bi u narednim mjesecima moglo da dođe do početka relaksacije monetarne politike Evropske centralne banke.
– Zato je nešto osjetniji pad šestomjesečnog Euribora nego tromesečnog Euribora jer on procjenjuje gdje bi stope trebalo da budu u narednih 6 mjeseci. Taj Euribor je smanjen za oko 20 baznih poena sa oko 4,15 na 3,95 odsto – istakao je Mijušković.
Pad Euribora ima i dobru i lošu stranu
Da li je ovo prvi signal koji uliva pozitivizam i da li će trend pada nastaviti u narednoj godini Vladimir Vasić, finansijski ekspert kaže za “Blic Biznis” da zavisi od toga šta su nam očekivanja.
– S obzirom na to da nam je godišnja inflacija u evrozoni 2,4 u prethodnom mjesecu, a samo mjesec ranije bila je 2,9 to dobar pokazatelj za EU jer to znači da su sve one mjere monetarne politike dale rezultat i da za posljedicu imaju inflatorno smanjenje. Tako da je EU vrlo blizu da stigne do tačke od 2 odsto koju su imali u planu prije dvije godine – kaže Vasić.
Sagovornik ističe da je Inflacija u monetarnim okvirima uvijek negdje ispod 3 odsto, plus/minus 1,5 i to se toleriše a sve preko toga i ispod toga smatra se da nije dobro za privredu. Činjenica je da ne valja ni kada nema inflacije a ne valja ni kada je previsoka.
– Imajući to u vidu, ovo je dobar pokazatelj, ali on ima i svoju lošu stranu, a to je pad poljoprivredne aktivnosti u EU koji je od 0,4 do 0,9 odsto što baš i nije dobro ali ne može da bude sve idealno. Vjerujem da će se na smanjenje referentne kamatne stope, na bazi koje se i formira prosječna cjena kapitala, sačekati, upravo iz tog razloga da se vidi da li je to nalet ili dugoročni karakter – ukazuje Vasić.
Sa druge strane Mijušković ističe da zbog ovih povoljnih podataka o inflaciji tržišta sada od ECB očekuju da će: da započne relaksaciju tj. smanjenje svojih stopa ranije od prethodno očekivanog da će ukupna smanjenja biti veća od očekivanih prethodno (sada se očekuje smanjenje za 125 baznih poena ili 6 puta po 25 baznih poena) a ranije je očekivano 75-100 baznih poena.
– Međutim tu treba biti oprezan sa procjenama jer sam stava da tržišta precjenjuju mogućnosti brzine relaksacije, pogotovo jer se može desiti da se inflacija ponovo poveća na nivo oko 3 odsto i nešto duže ostane na tim nivoima oko 2-3 odsto. Danas Evropska centralna banka ima novi sastanak koji će mnogi pratiti i kada će se izaći sa novim projekcijama i inflacije i rasta koji će nam svima dati nove informacije iz ugla evropskog regulatira i signale tržištu na šta će reagovati i Euribor stope – kaže Mijušković.
– U narednih nekoliko mjeseci se svakako može očekivati da kamatne stope krenu na dole ali brzina tog smanjenja će u početku biti niža, a kasnije će se ubrzavati – poručuje Mijušković.
Pad kamatnih stopa u drugoj polovini 2024.
Iako je mišljenja da se očigledan pomak neće vidjeti “preo noći” Vasić ukazuje da će to svakako biti neminovno već sljedeće godine.
– Mislim da centralne banke neće reagovati odmah, ali vjerujem da će se već u drugom kvartalu sljedeće godine osjetiti taj efekat i da će se tada moći realno sagledati da li je inflacija pod kontrolom i da je vrijeme da se malo popusti sa monetarnom politikom. To se već i očekuje, čim je Euribor toliko počeo da pada bez da je Evropska centralna banka snizila kamatnu stopu – kaže Vasić.
Kada poredimo sa našim prilikama, Vasić kaže da Narodna banka Srbije drži kamatnu stopu već nekoliko mjeseci na 6,5 odsto dok inflacija pada, ne povećava se više, što pokazuje da je trend dobar. Iako je projekcija NBS da se inflacija od 3 odsto neće doći sljedeće godine, već da će to biti tek 2026. godine, Vasić kaže da možda može i prije i da je to vjerovatno metoda da u sljedećoj godini držimo inflaciju u okvirima od 4 i 5 odsto, a da se 2026. godine vrati u granice normale.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu