Na kupce se može uticati na više načina, a najjednostavniji je selidba robe na druge rafove. Objašnjenje je krajnje jednostavno kada se roba često seli kupci će više šetati po prodavnici u pokušaju da nađu ono što traže, a usput će možda i vidjeti nešto što nisu ni znali da im treba, ali sad su sigurni da im je potrebno, a i što da se ne kupi kada ima “šok cijenu”, na do sada neviđenom popustu, piše portal The Conversation.
Više istraživanja ponašanja kupaca pokazalo je da se preko 50 odsto robe proda mimo planova kupaca, odnosno kupcima koji su impulsno reagovali vidjevši neki proizvod. Čak 87 odsto kupaca čini ovakve kupovine.
Za tu statistiku nisu samo kupci krivi, već i mnoštvo psiholoških i marketinških alata koji ih prosto mame na kupovinu. To su, na primjer, veliki popusti, istaknute akcije poput “kupite jedno, dobijete tri”, običaj da se nekoliko komada robe spakuje u jedno pakovanje, i drugi trikovi. Na atraktivnost određene robe će uticati i njena amabalaža, pozicija na polici, reklama koju vezujemo za nju i sl. Ogromni timovi raznovrsnih stručnjaka rade na tome da nas privuku nekom proizvodu, a na nama je da bar pokušamo da se odupremo tom porivu.
No, čak i ako ne uspijemo, šteta neće biti velika, osim za naš budžet. Problem je međutim, kažu psiholozi, što ova vrsta kupovine i zadovoljstvo koje osjećamo kada navodno dobro prođemo u tom trgovinskom odnosu, utiču na lučenje dopamina, zbog kojeg možemo poželjeti još sličnih iskustava. Tako se može postati zavisnik od kupovine, prenosi Blic.
Svega ovoga su svjesne i vlasti zapadnih zemalja u kojima je impulsna kupovina, zahvaljujući visokom standardu stanovništva, najrasprostranjenija. Zato sve više njih pokušava strožije da reguliše promociju određenih proizvoda u trgovinskim radnjama. U Velikoj Britaniji su, na primer, zbog velikog broja gojaznih vlasti odlučile da ograniče promociju i isticanje nezdrave hrane, odnosno one koja ima mnogo šećera, soli i zasićenih masti, prenosi BiF.
Istina je da ovakve akcije mogu uticati na smanjenje impulsne kupovine nezdravih proizvoda, ali možda bi o tome trebalo da razmislimo i sami.
Moguće je i kupiti samo ono što ti je potrebno, uz dobru koncentraciju i spisak za kupovinu. Osim što ćete tako uštedjeti novac, doprinijeće i opštem dobru. Jer, pretjerani konzumerizam više nije pitanje samo našeg ličnog zdravlja već i zdravlja naše planete.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu